Stečajno veće Trgovinskog suda u Sremskoj Mitrovici donelo je juče rešenje o pokretanju stečajnog postupka u Fabrici celuloze i papira Matroz. Odlučeno je takođe da ulogu stečajnog upravnika preuzme Agencija za privatizaciju, s obzirom na to da je reč o privrednom društvu sa većinskim državnim kapitalom.

Stečajno veće Trgovinskog suda u Sremskoj Mitrovici donelo je juče rešenje o pokretanju stečajnog postupka u Fabrici celuloze i papira Matroz. Odlučeno je takođe da ulogu stečajnog upravnika preuzme Agencija za privatizaciju, s obzirom na to da je reč o privrednom društvu sa većinskim državnim kapitalom. Agencija je dužna da odmah po prijemu odluke suda odredi poverenika koji će obavljati vršiti poslove stečajnog upravnika. Inicijativu za otvaranje stečaja podnela je Poreska uprava preko Republičkog javnog pravobranilaštva, a Stečajno veće koje su činili sudija Dragan Lalić, predsednik veća i sudije Dragica Gačić-Petković i Jefta Miličević, obrazložilo je da se stečaj pokreće zbog toga što ovo privredno društvo već duži vremenski period ne može da izmiruje obaveze prema državi. Istovremeno, dok je stečajno veće razmatralo odluku o pokretanju stečaja stotinak radnika Matroza okupilo se ispred Palate pravde i zapalilo sveće za pomen nekadašnjem privrednom gigantu.
Okupljenim radnicima odluku stečajnog veća preneo je sekretar organizacije Samostalnih sindikata u Matrozu Gojko Pavlović. Prema njegovim navodima sindikalci su sudu dostavili i podatke „iz kojih se vidi da je Matroz pokraden“, ali ni to nije prolongiralo odluku o uvođenju stečaja. Na meti nezadovoljnih radnika našla se i Vlada Srbije kao osnivač Matroza. Radnici Matroza tražili su od Vlade da im ponudi iste uslove kao radnicima Zastave, ali su ti zahtevi ostali bez odjeka.
– Kad smo bili potrebni državi, onda je Matroz postao javno preduzeće. Radili smo 15 godina u teškim uslovima, često i bez plata, a država za koju smo bili strateška fabrika, sada nam okreće leđa. Posebna priča je što nam Fabrika duguje 12 ličnih dohodaka i to će biti prijavljeno u stečajnu masu kao naše potraživanje. Zbog ogromnih dugovanja fabrike, znamo da su male šanse da nam zarade budu isplaćene iz stečajne mase, pa je verovatnije da dobijemo po devet minimalaca iz Fonda solidarnosti – kaže predstavnik radnika u stečajnom postupku pred sudom Milivoj Mačkić.
Stečajno veće Trgovinskog suda zakazalo je prvo poverilačko ročište za 24. septembar, kada će biti formirana skupština poverilaca koja će potom izabrati odbor poverilaca. Zakazano je i ročište za ispitivanje osnovanosti prijavljenih potraživanja koje će biti održano 6. decembra. Oglas o pokretanju stečaja nad Matrozom objavljen je na oglasnoj tabli suda, a poverioci su pozvani da svoja potraživanja prijave Trgovinskom sudu u roku od 30 dana od dana objavljivanja odluke u Službenom glasniku. Objavljivanjem odluke na oglasnoj tabli, prava direktora, zastupnika i punomoćnika, nadzornog organa i organa upravljanja u preduzeću prelaze na stečajnog upravnika koji donosi odluku o otkazu ugovora o radu sa zaposlenima. Gase se i postojeći tekući računi preduzeća, a poverioci svoja potaživanja mogu naplatiti samo kroz stečajni postupak jer se momentalno prekidaju svi postupci izvršenja i obezbeđenja protiv Matroza koji su u toku.
Sledeći korak je da Vlada Srbije, kao osnivač JP Matroz, donese odluku o tome da li će se ova fabrika iz stečaja privatizovati kao celina ili u delovima. Prema svim prognozama, Matroz ima šansu da nađe kupca u privatizaciji iz stečaja. Ostaje, međutim, otvoreno pitanje šta će biti sa više od hiljadu radnika. Prema ranijim analizama, oko 50 radnika je u situaciji da im, po nekom osnovu, do penzije nedostaje dve godine. Oko 160 radnika bi moglo da stekne pravo na materijalnu nadoknadu u trajanju od dve godine, a ostali će verovatno na tržište rada.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari