Gotovo petinu vrednosti poljoprivredne proizvodnje Evropske unije obezbeđuje Francuska. Ta država je najveći proizvođač cerealija a prednjači i po broju goveda. Evropske statistike pokazuju da u Uniji proizvodnja cerealija poslednjih godina raste uprkos smanjenju površine pod tim kulturama. Za Srbiju su objavljeni samo podaci o stočnom fondu u kojem, gledano prema broju grla, dominiraju svinje.

p { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; }p.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }p.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }p.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

 Proizvodnja svinja u Srbiji mnogostruko je veća nego u zemljama u okruženju a kada bi je svrstali među članice EU, Srbija bi bila na 11. mestu. Oko tri četvrtine vrednosti poljoprivredne proizvodnje EU daje sedam članica. Najveći udeo ima Francuska (18 odsto), slede Nemačka (14 odsto), Italija (13 odsto), Španija (10 odsto), Velika Britanija (8 odsto), Holandija (7 odsto) i Poljska (5 odsto), pokazuju podaci Evropske statističke službe. U 2014. godini u EU je požnjeveno rekordnih 331,7 miliona tona cerealija (uključujući pirinač). Najveći proizvođač bila je Francuska sa 72,7 miliona tona, Nemačka je proizvela 52 miliona tona, Poljska 31,9 miliona, Britanija 24,5 miliona, Rumunija 22,1 milion, Španija 20,6 miliona, Italija 19,4 miliona i Mađarska 16,5 miliona.

Gledano prema vrednosti, proizvodnja cerealija predstavlja 13 odsto ukupne poljoprivredne proizvodnje u EU i učestvuje sa 25 odsto u proizvodnji kultura u EU. Proizvodnja cerealija u EU raste u poređenju sa dugoročnim prosekom uprkos smanjenju površine pod tim kulturama. U odnosu na 2013, proizvodnja cerealija je u 2014. povećana u većini članica EU a najveći rast registrovan je u Sloveniji i na Kipru, za više od 40 odsto, i u Slovačkoj, gotovo 40 odsto. Rast veći od 20 odsto zabeležen je u Estoniji, Austriji, Britaniji i Mađarskoj, a najveće smanjenje, od 19 odsto, zabeleženo je u Španiji i Grčkoj (8,2 odsto). Na nivou EU, proizvodnja cerealija porasla je za osam odsto dok su površine pod tim kulturama ostale iste. Na duži rok, proizvodnja cerealija u EU varirala je od 253 miliona tona u sušnoj 2003. godini, do više od 330 miliona u 2014, kada su vremenske prilike bile veoma povoljne. U poređenju sa prosekom za period 2002-12, proizvodnja cerealija u EU u 2014. bila je za 15,2 odsto veća dok je površina pod tim kulturama bila manja za pet odsto. Među članicama EU najveći rast proizvodnje, od oko 70 odsto, zabeležen je u baltičkim zemljama, a najveći pad registrovan je na Kipru, u Holandiji, Italiji, Španiji i Grčkoj.

Izvor: EurActiv.rs

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari