Sve su češće opaske predstavnika vlasti, naročito Aleksandra Vučića, prvog potpredsednika Vlade Srbije, da su potrebni „bolni rezovi“ kako bi se srpska ekonomija oporavila, odnosno kako bi se privukle strane investicije. Sa druge strane, nepodeljeno mišljenje sindikata jeste da bi najavljene reforme trebalo da budu šlagvort za otpočinjanje istinskog tripartitnog socijalnog dijaloga, u kome bi trebalo da učestvuju država, poslodavci i sindikati.


Radnički tribuni ističu da su spremni na pregovore sa državom i poslodavcima, da nisu protiv reformi koje bi unapredile privredu i omogućile bolji život građanima, ali istovremeno kategorički tvrde da će se svim silama suprotstaviti onim merama za koje ocene da su napad na standard i dostojanstvo radnika.

U Konfederaciji slobodnih sindikata za Radnik ističu da je prvi preduslov za organizovanje plodonosnih pregovora „rekonstrukcija“ Socijalno-ekonomskog saveta. KSS ima rešenje o svojoj reprezentativnosti u SES-u, objedinjuje u svojim redovima najveće sindikate koji deluju u javnim preduzećima i nemoguće je sprovesti bilo kakav adekvatan socijalni dijalog a da u njemu ne učestvuju predstavnici te sindikalne centrale, naglašava za Radnik Ivica Cvetanović, predsednik Konfederacije slobodnih sindikata.

– Zbog svega toga mi ponovo pozivamo na prekomponovanje SES-a, odnosno da nam se kao reprezentativnom sindikatu omogući učešće u njegovom radu. A situacija je takva da sada i formalne članice ovog tripartitnog tela ističu da je socijalni dijalog u Srbiji na najnižim granama. Dakle, jasno je da je reč o nedopustivoj situaciji i upravo je država, odnosno Vlada ta koja treba da omogući dijalog u kojem bi učestvovali svi relevantni faktori, kako bi se našlo rešenje u interesu svih zainteresovanih, napominje Cvetanović, pojašnjavajući da KSS nije protiv reformi, ali da se one moraju sprovesti donošenjem sistemskih zakona.

– Mislim prvenstveno na zakone o radu i štrajku. Takođe, potrebno je reformisati rad javnih preduzeća u Srbiji, i u taj proces uključiti i sindikate. Dakle, da bi socijalni dijalog dao rezultate, potrebno je pokrenuti široku društvenu raspravu povodom donošenja seta novih zakona. Socijalni dijalog se mora pokrenuti sa mrtve tačke. Stav KSS je da se ozbiljno treba pozabaviti pitanjima kao što su regulisanje rada na određeno vreme, fleksibilnih oblika zapošljavanja, otpremnine za tehnološke viškove i prava na štrajk – kaže Cvetanović.

U slučaju da vlast ne bude omogućila dijalog, predsednik KSS kaže da je njegova sindikalna centrala spremna da pozove druge sindikate na zajedničku akciju radikalizacije legalnih metoda borbe za radnička prava.

– Ako Vlada ne bude imala sluha za naše realne zahteve, neće nam preostati ništa drugo do da se založimo za stvaranje zajedničkog fronta kako bi se zaštitili interesi radnika u Srbiji, poručuje Cvetanović.

Na protestne akcije u slučaju da se najavljeni „bolni rezovi“ ne raspodele ravnomerno na sve slojeve društva, već se teret krize prebaci samo na pleća radnih ljudi, spremni su po rečima njihovog predsednika i Udruženi sindikati Srbije „Sloga“, koji se jedini na srpskoj sindikalnoj sceni otvoreno deklarišu kao levičarski.

– Ako Vlada donese onakav zakon o radu za kakav lobira Američka privredna komora i, koji je potpuno diskriminatorski u odnosu na zaposlene jer zastupa neoliberalni koncept, mi ćemo se tome suprotstaviti. Mi nismo protiv menjanja zakona , ali samo pod uslovom da on ne bude lošiji od onog kakvog imamo sada. U slučaju da prođu rešenja koja su neprihvatljiva za zaposlene mi ćemo organizovati proteste. Mi ćemo već za nekih deset do 15 dana početi sa organizovanjem protestnih performansa protiv svih najavljenih antiradničkih mera. U tim akcijama se nećemo osloniti samo na naše snage već ćemo u front uključiti i druge nezadovoljne slojeve u društvu kao što su studenti i seljaci. Organizovanjem takvih protesta želimo da ispipamo i puls građana da vidimo koliko je njih zaista spremno da izađu na ulice i bori se za svoja prava, kaže za Radnik Željko Veselinović, čelnik Sloge.

On pak ne veruje da će u slučaju usvajanja zakona o radu koji nije po meri zaposlenih najveći sindikati u Srbiji postići konsenzus i napraviti zajedničku akciju protiv takvog čina.

– Na žalost sindikalna scena kod nas je takva da svako vuče na svoju stranu. Sindikati su razjedinjeni i nisu spremni na zajedničku aktivnost. Upravo zbog toga smo se mi odlučili da u slučaju protesta bazu proširimo na studente i seljake, kako bi ojačali naše snage i povećali našu brojnost. Mislim da socijalni dijalog u Srbiji neće zaživeti ni ovog puta, jer vlast na njega nije spremna. Ići će na to da naprave dogovor sa nekim od većih sindikata, trudeći se da kroz njega proguraju sve ono što su zamislili da sprovedu. Stanovište USS „Sloga“ je da bi prihvatanje zakona o radu, kakav se predlaže, predstavljalo izdaju interesa radništva u Srbiji. Niko nema pravo da traži od radnih ljudi da samo oni budu ti koji „stežu kaiš“ zbog krize, naglašava Veselinović. On dodaje i da istinski socijalni dijalog može da zaživi tek nakon donošenja zakona o sindikatima.

Neokolonijalni status isključuje promene

Ekonomski analitičar Branko Pavlović takođe ne veruje u mogućnost sprovođenja socijalnog dijaloga u Srbiji u ovom trenutku. „Ljudi na vlasti kod nas generalno nisu spremni na bilo kakav dijalog, a samim tim ni na socijalni. Sa druge strane organizovanje socijalnog dijaloga u Srbiji, s obzirom na stanje u privredi i društvu, bio bi spasonosan čin, ali ne postoje elementarni uslovi za njegovo sprovođenje. Naime, nije moguć socijalni dijalog u uslovima neoliberalnog ekonomskog koncepta koji se sprovodi u Srbiji. Upravo je taj koncept ono što ga koči. Ako je jednoj zemlji osnovni koncept privrednog života vezan isključivo za direktne strane investicije, onda ta zemlja klizi u neokolonijalni status, i u uslovima takvih ekonomskih zbivanja bilo kakav socijalni dijalog je prosto nemoguć, naglašava Pavlović.

Taktika otezanja sa zakonima

Željko Veselinović ne veruje da će zakon o radu biti usvojen do kraja godine. „Ljudi na vlasti su svesni da bi bilo veoma nepopularno po njihove interese da takav zakon prođe u ovom trenutku. To se može primetiti po izjavama da će uslediti dodatne konsultacije o tom zakonu. Mislim da je će ta tema doći na dnevni red tek naredne godine, odnosno da će biti ostavljena za rešavanje nakon sprovođenja novih izbora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari