Hladnjačari bez zaliha, proizvođači bez kupaca: Berba počinje, a još uvek nema dogovora oko cene maline 1Foto: EPA-EFE/NEIL HALL

Berba maline treba da počne, a proizvođači, hladnjačari i država još uvek nisu našli „zajednički jezik“ i postigli dogovor oko otkupne cene. Ukoliko do dogovora ne dođe u skorije vreme, proizvođači upozoravaju da maline neće ni brati.

Već gotovo tradicionalno, kada je reč o malinama u Srbiji, nema konsenzusa oko njene cene.

Proizvođači traže višu otkupnu cenu, hladnjačari nude nižu, a država pokušava da balansira.

Prema računici Instituta za voćarstvo u Čačku, za 10 tona prinosa maline po hektaru trošak proizvođača iznosi 240 dinara po kilogramu, zatim za 12 tona taj iznos je 200 dinara, a za 15 tona 160 dinara po kilogramu.

Na sastanku održanom 31. maja, na kom su učestvovali i proizvođači i hladnjačari, ali i ministar poljoprivrede Aleksandar Martinović, ponuđena je cena od 250 dinara po kilogramu.

Dakle prema ovoj računici, a prema ponuđenoj otkupnoj ceni, proizvođači bi za kilogram malina mogli da ostvare zaradu od 10 do 80 dinara, u zavistnosti od prinosa po hektaru.

Proizvođači ovom računicom nisu zadovoljni.

Iako je Ministarstvo poljoprivrede nakon sastanka saopštilo da je postignut dogovor, malinari su to demantovali.

Oni su naglasili da cenu od 250 dinara niko od proizvođača nije prihvatio i da su oni tražili otkupnu cenu od 350 do 400 dinara.

Pored cene od 250 dinara, proizvođačima je ponuđeno i da dobit od prodaje bude u raspodeli 60:40 u korist malinara, ukoliko se desi da cena bude veća. Ako kojim slučajem cena bude niža od 250 dinara, taj manjak bi nadomestila država.

Agroanalitičar Goran Đaković za Danas kaže da proizvođači ne mogu da očekuju veću cenu od 250 dinara.

„To prosto nije realno, jer i u svetu je takva cena da nigde ne prelazi tri evra, kada pričamo o smrznutoj malini za izvoz iz bilo koje zemlje“, objašnjava on.

Što se tiče sveže maline, Đaković savetuje da je prodaju direktno kupcima.

„Neka se oglašavaju na internetu, tu ima jako dobrih iskustava kod ljudi koji su se odlučili da na taj način prodaju svoju malinu. Nema razloga da se bune kada već postoji drugi način“, nalgasio je on.

Đaković dodaje da jeste problem što trgovci zarađuju dosta više i imaju visoke cene.

„Kod trgovaca su cene između dve i tri hiljade dinara po kilogramu, dakle oni 125 grama malina prodaju za 250 do 350 dinara u zavisnosti od marketa do marketa“, ukazuje naš sagovornik.

Kako dodaje, to poprilično odbija domaće kupce.

„Mi smo poznati po tome da imamo ogromnu proizvodnju maline, a izuzetno nisku potrošnju na domaćem tržištu. Svega dva odsto maline se pojede kod nas, sve ostalo ode u izvoz“, naglašava on.

Hladnjačari bez zaliha, proizvođači bez kupaca: Berba počinje, a još uvek nema dogovora oko cene maline 2
Foto: Shutterstock/Veronika Kovalenko

Đaković kaže i da pretnje malinara o prestanku proizvodnje slušamo već 20 godina.

„Uvek je to ista priča, uvek su krivi drugi, a oni imaju prosečan prinos oko pet tona, što je jako nisko i loše. To ukazuje samo na lošu agrotehniku, a ne na smanjenje proizvodnje i ostalo. Uspešni proizvođači imaju preko 20 tona po hektaru prinosa maline i na cenu od 250 dinara oni odlično zarađuju, a oni koji imaju pet tona naravno da neće zaraditi, oni će jedva da se uklope i na četiri evra po kilogramu“, tvrdi naš sagovornik.

On navodi da su proizvođači sebi „pucali u nogu“ pre tri godine.

„Tada su imali cenu od pet evra i svi su podigli cenu maline i naravno to je dovelo do pada tražnje“, objašnjava Đaković.

Sa druge strane, proizvođač malina i predstavnik Udruženja „Vilamet“ Mileta Pilčević za Danas kaže da je ovo „socijalna cena“ koju su im ponudili.

„Da su oni nama ponudili i neku nižu cenu od 350, ali blago nižu, recimo 320 ili 330 dinara, pa i da prihvatimo. Ali ovih 250 nije prihvatljivo“, naglašava on.

Pilčević dodaje da su oni pokušali da pričaju direktno sa hladnjačarima ranije, ali da oni nisu bili zainteresovani.

„Bilo bi lepo da i oni pozovu da se dogovorimo i da budemo partneri, jer ovu proizvodnju malina nose primarni proizvođači. Mi se trudimo da bude što boljeg kvaliteta i što veća količina. Zbog toga želimo da nam neko tu količinu plati, a ne da radimo za džabe“, poručuje naš sagovornik.

On dodaje i da hladnjačari više nemaju zaliha malina.

„Nema prenetih zaliha od ranije, sada ide nova kampanja i nove maline. Tako da oni nemaju šta da prodaju, osim ako ne uvezu nešto iz inostranstva“, ukazuje Pilčević.

Kako podseća, berba kreće narednih dana.

„Negde je već i krenula, a kod nas će za pet ili šest dana. Ovo je poslednje vreme za dogovor, ako može da dođe do dogovora. Ako imaju neku cenu, treba da je ponude odmah da ljudi mogu da se pripreme za branje i da angažuju radnike“, upozorava on.

Ako se nsatavi sa ovom cenom ili još nižom, kako tvrdi, brojni proizvođači neće ni brati maline.

On se osvrnuo i na protest održan 2. juna i kaže da im se ministar Aleksandar Martinović javio pre protesta.

„On je tražio da odložimo protest i rekao da ćemo naći rešenje, ali to nije prihvaćeno od strane proizvođača. Ljudi su ogorčeni i hteli su da izađemo i pokažemo da se mi ne šalimo ukoliko se nastavi priča o ovako smešnoj ceni malina“, poručuje Pilčević.

Nakon toga, kaže, niko im se nije javljao.

„Postoje ideje da se oraganizuje neki sledeći protest i blokada, ako dođe stani-pani, tako ćemo i morati“, upozorava Pilčević.

Hladnjačar, koji želi da ostane anoniman, za Danas navodi da je najvažnije po kojoj ceni neki proizvod može da se proda.

„Mislim da su svi ovi pregovori i uplitanje i države u to, suvišni u jednoj tržišnoj ekonomiji u kojoj imate princip ponude i potražnje“, naglašava on.

Kako dodaje, hladnjačari kažu šta kupuju i koliko to mogu da plate.

„Izbor proizvođača je da li to hoće da prodaju ili neće. Ali besmisleno je da ucenjuju nekoga i izlaze na ulicu. Da li sad svi proizvođači koji nisu zadovoljni onim što dobiju treba da izađu na ulicu i ostvaruju svoje prohteve“, pita on.

Naš sagovornik dodaje da to nema nigde u svetu.

Prema njegovim rečima, prosečna izvozna cena maline roda 2023. godine je 2,6 evra.

„To je oko 300 dinara. Da li neko misli da može da se preveze malina od proizvođača do hladnjače, pa da je istovarite, zamrznete, premerite, da je upakujete, preberete, pa da otpadne 40 odsto u drugu klasu i još da platite sertifikate, poreze, radnu snagu, struju… i to sve za 50 dinara?“, pita on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari