Samo u prvih deset meseci prošle godine vrednost razmene robe između Srbije i Makedonije bila je veća od 700 miliona dolara, a trećinu ukupnog izvoza Srbije čine poljoprivredni proizvodi. To je samo jedan, ali možda ključni, razlog zbog kog će sporazumi o fitosanitarnoj i veterinarskoj saradnji koji su predstavnici ove dve zemlje potpisali krajem prošle nedelje, imati značajnu ulogu u budućoj saradnji ovih dveju zemalja.


– Srbija oma odličnu saradnju sa Makedonijom i prošle godine smo imali izvoz od oko 180 miliona dolara i uvoz u visini od oko 100 miliona dolara. Ovaj sporazum je zato izuzetno dobar i nadam se da će pomoći da privredni ambijent u obe zemlje bude još bolji – rekao je ministar poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva i trgovine Dušan Petrović, nakon potpisivanja sporazuma sa makedonskim ministrom poljoprivrede Ljupčetom Dimovskim. U isto vreme Petrović je u Privrednoj komori Srbije potpisao i Sporazum u oblasti bezbednosti hrane i veterinarstva i to sa direktorom Agencije za hranu i veterinu Makedonije Dejanom Runtevskim.

Sporazum o fitosanitarnoj saradnji trebalo bi da omogući promet bilja, biljnih proizvoda i propisanih objekata bez ograničavanja spoljne trgovine, uz zadržavanje potrebnog nivoa zaštite zdravlja bilja i kontrolisanje pošiljki. Naime, izvoznici će uzorke roba moći da provere u laboratoriji svoje zemlje, koja će gartantovati njihovu ispravnost a rezultate će proznati carina zemlje uvioznika. Time će zadržavanje kontingenata na granici biti bitno smanjeno, što je do sada bila jedna od necarinskih barijera na koju su izvoznici najviše imali primedbi.

Sporazum je zaključen na period od pet godina, i zaštitiće teritorije obe države od unošenja štetnih organizama preko bilja i biljnih proizvoda, a istovremeno će deo iz oblasti veterinarstva i bezbednosti hrane, olakšati promet životinja i proizvoda životinjskog porekla, ali i hrane za životinje. Uz to, potpisani dokument predviđe i razvijanje naučnih, tehnoloških i poslovnih odnosa kojima će se stvoriti uslovi za povećanje izvoza Srbije.

Petrović je istakao da Srbija teži statusu kandidata u EU, koji Makedonija već ima, ali da ne treba da čeka da se nešto desi u vezi sa tim, da bi tek onda počela da radi na pojednostavljenju procedura i uklanjanju barijera.

– Posle ovoga očekujem da će trgovina između Makedonije i Srbije biti mnogo jednostavnija, ali i da ćemo uskoro ovakve ugovore imati i sa ostalima članicama CEFTA. Mi možemo da garantujemo za proizvode iz naše zemlje i ovim, nadam se, uspostavljamo formalni odnos poverenja – naglasio je ministar Petrović.

Slična očekivanja od Sporazuma ima i Petrvićev kolega iz Makedonije Ljupče Dimovski, koji je istakao „dobru saradnju“ naših dveju zemalja, ali i efikasnost prilikom rada na pripremi sporazuma koji je završen za manje od dva meseca.

Trgovinska razmena Srbije i Makedonije u poslednjih deset godina ima uzlazni trend, a najveći iznos od 865 miliona dolara dostigla je 2008. Nakon toga je usledio pad zbog posledica ekonomske krize, ali činjenica je i da je Srbija poslednjih 20 godina među tri najveća spoljnotrgovinska partnera Makedonije, odmah posle Nemačke i Grčke

Značajnu ulogu u svemu tome ima srpska industrija mleka, kao i konditori. Direktor Imleka Slobodan Petrović rekao je da je Imlek jedan od lidera u Makedoniji samim tim što u svom vlasništvu ima Bitoljsku mlekaru, koja je najveća na tržištu našeg južnog suseda.

– Ovi sporazumi nama odgovaraju i mislim da će pomoći da poboljšamo komunikaciju kako bi se još više naših proizvoda našlo na njihovom tržištu – naglasio je direktor Imleka.

Direktor Pionira iz Subotice Miroljub Aleksić kaže da je dosad postojao međudržavni problem prilikom uvoza sirovina i gotovih proizvoda, konkretno fitopatološke i sanitarne kontrole koje su i te kako opterećivale i usporavale naš izvoz.

– Pionir i cela naša grupacija ima izvoz od oko 600 miliona evra, što se tiče uvoza, iz Makedonije nabavljamo oko 200 tona pirinča koji je značajan proizvod za nas. Pionir je jedan od većih konzumenata te namirnice i kada imate svakodnevni dovoz kamiona, mnogo vam znači da nemate stalna zadržavanja – ističe Aleksić.

On naglašava da ovakvi sporazumi nisu od nekog „velikog finansijskog značaja“, ali da pružaju mogućnost da „brže radite i brže planirate posao“.

– Sada nam se stavra prostor da jednostavnije uvozimo – ističe Aleksić. On kaže da još uvek ne može da zna da li će ovo uklanjanje barijera i pojednostavljenje dovesti do korekcije cena, odnosno pojeftinjenja proizvoda jer cena zavisi i od nekih drugih faktora, između ostalih, i kretanja kursa.

Direktor koncerna Bambi-Banat Miroslav Miletić ističe da njegova kompanija ima odličnu saradnju sa Makedonijom.

– Naša saradnja je izuzetno velika. Imajući u vidu sve procedure koje su do juče pravile, neću reći velike probleme, ali dovoljne da roba stoji na kamionima neko duže vreme, potpisivanje ovakvih sporazuma je značajno – naglašava Miletić.

Vrednost ovakvih ugovora je i u tome što se na ovaj način pospešuje i povećava robna razmena između Makedonije i Srbije.

– Makedonija je krajem devedestih bila naš jedini izlaz u svet. Bambi od svog osnivanja 1945. ima razvijene odnose sa Makedonijom, i svog ekskluzivnog distributera koji odlično radi svoj posao. Njihovo tržište ima vrlo slične odlike kao i naše, imaju i sličnu kulturu ponašanja potrošača – naglašava direktor Bambija. On kaže da je konkurencija na makedonskom tržištu ozbiljna, jer imaju mnogo dobre i kvalitetne domaće proizvode, ali da se Bambi trudi da kvalitetom privuče konzumente.

Tržište CEFTA regiona izuzetno važno

Za Srbiju je tržište CEFTA regiona izuzetno važno, jer na tom tržištu ostvaruje suficit u razmeni. Najveći obim trgovinske razmene u iznosu od 3,7 milijardi dolara Srbija je imala 2008, a prošle godine je u zemlje CEFTE izvezla robe u vrednosti od 2,7 milijardi dolara i uvezla proizvode u iznosu od 1,4 milijardi dolara. CEFTA regionu pripadaju osim Srbije i Makedonije, i Hrvatska, BiH, Crna Gora, Albanija i Moldavija. Posle ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, ona više neće biti članica CEFTE, pa se očekuje preraspoređivanje trgovinskog sistema unutar zone, što ovakvim sporazumima daje dodatnu snagu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari