Kako zaustaviti „izumiranje“ srpskih sela

Ostavite komentar


  1. U selima nema osnovnih uslova za zivot nema vodovoda,nema kanalizacije,nema vrtica,nema ambulanti,nema zadruga,nema kontrole ispravnosti vode,nema kulturnih dogadjaja,nema mesnih zajednica pa nije ni cudo da narod odlazi.

  2. Molimo redakciju da napise tekst da li ljudi i deca na selima gde nema javnih vodovoda imaju bar kontrolu ispravnosti vode u bunarima pa posle da se pitazasto nam sela izumiru?

  3. „Veoma je zanimljivo i slovenačko iskustvo koje ukazuje na disperziju industrije u seoska područja i smanjenje pritiska na gradove. Zahvaljujući tome Slovenija se ne suočava sa problemom prirodnog odumiranja sela.“
    NIJE TO „OD JUČE“!
    Nije bilo sela u R. Soveniji, još u SFRJ, a, da nije „imalo makar 1 obrt“!!!
    Nisu dozvolili, da se Ljubljana razvija, a, ostali „u zapećak“!
    A, prilikom privatizacije, sve što je bilo „društveno“, podeljeno je svima, pa neka se snalazi „kako zna i ume“, i nije kao kod nas, „SVE OTIŠLO U BEOGRAD“, a, ostalima mrvice!!!
    Zato nam tako „i ide“-„STOJI“!!!
    Pozdrav iz Banata!

  4. Prosto ne verujem sta procitah, eto. Situacija sa selima i masovna selidba sa sela u grad je cista reakcija ubijanja sela i seljaka od strane vlasti u zadnjih 20 godina. Ova drzava funkcionisa na ledjima eksploatacije onih neinformisanih i nezasticenih, od politike pa dalje. Da drzava hoce da organizuje i stimulise domacu proizvodnju to bi se desilo ali se tesko isplati uci u posao sa stocarstvom ili poljoprivredom dok se luk uvozi iz Kine, krompir ne znam odakle, kupus recimo su moji naselu prestali da gaje pre 20 godina jer se ne isplati gubiti vreme kad mu je tako niska cena, evo sad cemo ovce iz Albanije da uvozimo, da pomognemo braci albancima… a sto se stocarstva tice, svi znaju da je 100% posla nasih klanica da otkupe meso od domacih proizvodjaca sto jeftinije, izvezu ga van sto skuplje a onda uvezu meso loseg kvaliteta i to meso prodaju svom narodu… tako da stvarno ne razumem sta je ovde cudno i sta ce se promeniti pod Krkobabicem i SNS vladavinom podobnih, bahatih i nestrucnih. Kako verovati zadrugama koje pravi ekipa koja drzavnim parama placa svoje stranacke troskove na izborima i kupuje glasove? Da nije tragicno bilo bi smesno.

  5. Da li je ova ekspanzija zadrugarstva doprinela rešavanju problema malinara?

  6. Umesto 10 000 evra subvencija stranim investitorima iz oblasti šrafciger industrije, dati taj novac onima koji se odluče da započnu poljoprivrednu proizvodnju.

  7. Sistem vrednosti vise nema znacaja. Zato ce jos ubrzanije da se nastavi sa izumiranjem sela. Jer tetka koja citav dan u Beogradu cesa nokat u drzavnoj sluzbi i za to bude debelo nagradjena . Dotle domacica u selu koja radi ko konj jedva prezivljava pa nolje raditi u pekari nego biti domacica na selu. Kroz 4 do 5 godina ocekuje nas skupa hrana i hrana vrlo loseg kvaliteta jer zbog nase platezne moci uvoznici ce uvoziti odpad po svetu jer nasi domaci proizvodzaci bice unisteni. Od tajkuna koji drze velike posede od njih ne ocekujte da ce te da se najedete. Bog nek nam je u pomoci sa ovom trulom elitom nema nam spasa.

  8. Tuzno je da ovaj clanak niko ne komentarise. U necemu su u Srbiji jedinstveni i pozicija i opozicija, preziru selo.

  9. Sjajan tekst ali usudio bih se da dodam par reči. Prvo, mislim da u Srbiji nike prosečno imanje 4.5ha, već 0.45ha, neznam da li je ovde greška kod postavljanja teksta ali ipak za svaki slučaj treba proveriti. Drugo, ogroman problem predstavljaju nerešeni imovinski odnosi što predstavlja bazu za bilo koji razvoj poljoprivrede. Sa suprugom već duže vreme želim da proširim posed u okolini Grocke, da li verujete da smo gotovo 20 njiva obišli koje ljudi žele da prodaju ali da slovima NI JEDNA nije bila u katastarskom vlasništvu i sve su zaparložene. Obično su i sami prodavci bili iznenađeni zašto toliko insistiramo na vlasništvu i kada bismo im objasnili da se kod notara ne može preneti vlasništvo ne nama već bilo kome, te da samim tim oni i ne mogu to da prodaju, začuđeno bi nas gledali. Njive se vode na pokojne pradede i čak čukundede ili su nasleđene ali nisu uknjižene, objekti nelegalni, užas. Ljudi nemaju svest da moraju i te stvari da se rešavaju a zakoni su napravljeni kao da se podrazumeva da je sve u zemlji rešeno po ovom pitanju.

    1. Ovo je original:
      E to sto ste odabrali M.Krkobabica da ozivi selo to samo u Srbiji ima, jer taj cim se opunoletio odmah je postao invalidski penzioner, koji je „iskustvo u poljoprivredi „.sticao na beogradskoj kaldrmi. Ako, ovo prvo odbijemo na glupost ili zlu nameru onih koji nam kroje sudbinu, smatram da treba uciniti sledece da se selo ne dovede do ruba propasti:
      1) Treba isterati mafiju iz sela(kao i iz drzave), koja se tu prikriveno etablirala od 2004. a neskriveno od 2007. godine . Zbog toga su seljaci ucenjeni da se bave kriminalom za poneku polovnu polj.masinu ili krpljeni auto, a manje imaju vremena da se posvete svojoj osnovnoj delatnosti.Uz to mafija grupise zemlju ne birajuci metode , manipulise omladinom koju je navukla na drogu i koristi je kao potrosnu robu pa sada i u selu medju radno najsposobnijim preovladjuje dokolica zbog bancenja po kaficima umesto radne discipline koja znaci da ste u 6 ujutru vec u njivi. Oni seljaci -koji se suprotstave ovoj paradigmi bivaju izlozeni najbrutalnijim pritiscima, od trovanja stoke, kradje i unistavanja letine, paljenja objekata, nametanja kazni od 50.000 do 100.000 dinara preko raznih inspekcija, pa sve do pokusaja fizickog uklanjanja.. U kaznjavanju neposlusnih podjednako ucestvuju pojedinci iz lokalne vlasti, policije, i same mafije.
      2) Drzava mora da demonopolizuje otkup poljoprivrednih proivoda. U svakom selu treba da postoji barem po jedna otkupna stanica onoga sto seljaci proizvedu, koja bi tu robu distribuirala velikim sistemima, a oni dalje to plasirali na nase i inostrano trziste.
      3) Drzava takodje treba da prestane sa igrama oko toboze „trzisne cene“: psenice, kukuruza , malina, junetine. Da jednostavno prestane da se ugradjuje sa 30 do 50 posto po jedinici proivoda kad god joj zafale pare za budzet, jer zbog toga seljaci proizvode sa gubitkom, sto rusi svaku sledecu proizvodnju, jer njih niko ne kreditira oni to rade od svojih para.
      4) Da bi se vratio jedan broj omladine u selima treba stimulisati otvaranje malih pogona od 5 do 20 radnika, koji bi u selo unosili novac i time ponovo oziveli selo, a ne samo da se on iznosi kroz poklanjaje hrane deci rodjacima u gradovima. Jednostavno tok novca treba okrenuti od grada ka selu preko uvodjenja SUBVENCIJA za svaku novu proizvodnju bez diskriminatornih favorizovanja vecih na racun malih proizvodjaca, jer svaka roba ima svog potrosaca.
      To vam je u praksi stanje, u suprotnom selo ce nestati , a samo zahvaljujuci njemu smo preziveli sankcije, ratove, razne poplave ,suse…Mozda se tome raduju nasi neprijatelji, ali bar mi bi smo morali da se zamislimo. Inace porediti slovenacka i srpska sela je glupo, jer oni su za nas Svajcarska

  10. U Podgorini generalno odakle sam ja, ja neznam od cega porodice na selu zive. Otkupna cena mleka koji nije udruzen je 23 din. a cena vode u maloprodaji 80 din. Svi ulazi (nafta, djubrivo, veterinarske usluge, semena, razni hibricidi, koncentrati za zivotinje) su po nekoliko puta veci od bilo kog proizvoda koji seljak prouzvede.
    U vodovodu u selima Podgorine se moze pricati mozda za 100 godina. Ovde ni jedno selo nema vodovod. O iznosenju smeca ovde niko ni razmislja. Ovde se zivi kao pre 200 godina. Asvalta i domova kulture ima samo na TV.
    Ovde treba doci, videti i vise se nikad ne vratiti. Tuga.

  11. Smatram da generalno u svetu, a potom i u Srbiji, nije cilj očuvanje sela i seljaka. Postoji realno potpuno drugačija tendencija koja proističe iz sledećeg: na selu žive sloboni i nezavisni ljudi svesni sebei uloge koju imaju. Oni su nosioci pozitivnih i stvaralačkih kretanja. Nijednoj vlasti takvi ljudi ne odgovaraju- nisu pogodni za manipulaciju. Iz tog razloga se radi na „gradizaciji“ Srbije( i Sveta), a oni koji su upori ostavljeni su sami sebi i često uz niz nepovoljnih društvenih nastojanja. Jestre li Vi sigurni da je nama potrebno selo i seljak? Ne videh takvih naznaka u svetu oko mene! Ond kad nam bude potrebno selo i seljak, ako ne bude odveć kasno, smislićemo način kako da to funkcioiše- nije to „božije slovo“. Trenutno Mi to ne želimo!

Ostavite komentar


Ekonomija

Naslovna strana

Naslovna strana za 17. jul 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Marko Nastić, di džej

Tokom svih ovih godina čitajući Danas naučio sam šta predstavlja nezavisno novinarstvo i koliko je to danas veoma retko.