Unija poslodavaca Srbije upozorila je vladu i javnost da će „država i Fond penzijsko-invalidskog osiguranja pretpeti ogromni štetu, ukoliko isplata kosovskih penzija počene pre nego što se imovina tog fonda na Kosovu i Metohiji ne vrati“. U Vladi Srbije i Fondu PIO za sada nema odgovora na pitanje da li je Beograd spreman da na osnovu odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu isplati, bez potraživanja svoje imovine na Kosovu, oko 1,5 milijadi evra, koliko se procenuje dug za penzije na KiM.

U vladinoj kanceriji za KiM tvrde da je za ovu temu nadležan Fond PIO, gde su nas uputili na Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike, čiji predstavnici smatraju da su „prava adresa“, ipak, resorni Fond i Kancelarija za KiM. Ni u jednoj od ovih institucija Danas nije mogao da dobije ni odgovor na pitanje da li se zna šta sve Fond PIO poseduje na KiM i da li će ta imovina biti tema pregovora u Briselu. U vladi, nezvanično, kažu da podaci o imovini postoje, a izvori Danasa spekulišu da navodno Kancelarija za KiM ne dozvoljava da se o tome javno govori.

U Nemanjinoj 11 našem listu je nezvanino rečeno da je pokretanje pitanja imovine na KiM, i to ne samo Fonda PIO, neizbežno. Potvrđeno je takođe da je Beograd, na taj problem ukazivao u svim dosadašnjim pregovorima i dijalozima s Prištinom, ali da je rezultat izostao. Niko, međutim, ne zna zbog čega zvanični Beograd u proteklih 14 godina nije otvorio problem državne i društvene imovine na KiM pred Savetom bezbednosti UN. To se nije dogodilo čak ni kad je Unmik svoje nadležnosti iz Rezolucije 1244 SB, da spornom imovinom upravlja neovlašćeno, preneo na Prištinu. Za evenetualno obraćanje Sudu u Strazburu u krugovima bliskim državno vrhu kažu da je to stvar potiličke odluke i rezultata pregovora sa Prištinom i EU u Briselu.

– Kao član Upravnog odbora Fonda PIO i pokretač Polaznih osnova za restruktuiranje i zaštitu imovine Fonda, Unija posladavaca želi da stavi do znanja premijeru Srbije Ivici Dačiću, koji vodi pregovore u Briselu, da ovo pitanje mora da se nađe na pregovaračkom stolu. Upozoravamo sve aktere koji olako pristaju da priznaju pravo na isplatu kosovskih penzija pod pritiskom presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, da Srbija pre isplate kosovskih penzija treba da traži povraćaj značajne imovine Fonda PIO, stvarane sredstvima osiguranika, ili da traži prebijanje vrednosti te imovine sa dugom kosovskim penzionerima – kaže za Danas Dragoljub Rajić, direkor Unije poslodavaca.

Rajić ističe i da bi „svako pristajanje na isplatu kosovskih penzija bez prethodnog rešavanja pitanja imovine Fonda PIO na KiM moglo da izazove milijarde evra štete i dodatno da ugrozi funkcionisanje Fonda PIO koji i sada 49 odsto sredstava za isplatu svojih prinadležnosti dobija iz budžeta Republike. U protivnom, prema Rajićevim rečima, Srbija će morati ne samo da izdvoji ogromna sredstva za isplatu kosovskih penzija, nego bi mogla da ostane i bez imovine.

Stav Unije poslodavaca je da „pred Međunarodnim sudom pravde hitno treba pokrenuti tužbe za povraćaj imovine Fonda PIO na KiM, kao i za ostvarivanje prava na nadoknadu“. U Uniji upozoravaju da će se, „ukoliko Vlada Srbije prizna samo pravo na isplatu kosovskih penzija ponoviti ista greška kao sa preuzimanjem kosovskog duga koji je isplaćivan posle 2000. jer će, imajući u vidu pravac u kom idu pregovori u Briselu, ispasti da je Srbija praktično isplaćivala dug druge države“

– Ako se država zadužuje kako bi smanjila budžetski deficit i omogućila normalno funkcionisanje državnih finansija, isplata više stotina miliona, a možda i milijardi evra, bez istovremenog potraživanja imovine Fonda PIO na teritoriji KiM proizvešće ogromnu štetu po Srbiju. Svako ko bude na to pristane treba da snosi punu odgovornost – kategorični su u Uniji poslodavaca

Stav Unije podržava i bivši državni sekretar Ministarstva za KiM i predsednik Građanske inicijative „Srbija, demokratija, pravda“ Oliver Ivanović, koji kaže da se „pre ostvarivanja stečenog prava na penziju, koje je invidiualno, mora utvrditi imovina Fonda PIO i iznos sredstava za neuplaćene dobrinose u periodu od 1999. do sada. Ivanović kaže da se „posle uvođenja protektrata UN 1999, doprinosi na Kosovu u 99 odsto slučajeva nisu uplavićivali“. On, međutim, smatra da „sada nije trenutak da se imovinska prava Fonda PIO na KiM ostvaruju pred Sudom u Strazuburu, jer Beograd nije za to spreman“. Prema njegovim rečima, rešavanje imovinskih pitanja u mogome će zavisti od ishoda pregovora u Briselu. Ivanović objašnjava i da problemi Fonda PIO na Kosovu nisu bili u delokrugu rada Ministarstva za KiM u Cvetkovićevoj vladi.

Aktuelna Vlada Srbije usvojila je 12. februara Akcioni plan za rešavanje problema isplate penzija na KIM, koji je posle odluke Suda u Strazburu iz Enlarge Close septembra 2012, predložila radna grupa Ministarstva radaEnlarge Close . Kako je saopšteno iz vlade, Planom se uređuje način i postupak za utvrđivanje ispunjenosti uslova za korišćenje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja korisnika sa teritorije AP KiM. Rok za utrđivaje broja građana u Pokrajini koji ispunjavaju uslove za ispatu kosovskih penzija je 23. avgust. Srbija je od Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu tražila da se za šest meseci produži rok, koji je dobila za isplatu kosovskih penzija. U Ministarstvu rada kažu da je glavni problem kako utvrditi ko ima pravo na penziju, jer Srbija nema ingerencije da na teritoriji KiM istražuje dokumentaciju, nego mora da sarađuje sa Unmikom.

Princip reciprociteta

– Predložili smo Vladi Srbije da donese odluku o recipročnom postupanju kod isplate kosovskih penzija i da kao protivuslov postavi da se penzionom fondu Srbije vrati imovina i isplati nadoknada za bespravno korišćenje poslovnog prostora, kao i banjskih, zdravstvenih i drugih ustanova na KiM, koje traje od 1999. godine. Tek posle toga mogla bi da usledi isplata penzija kosovskim penzionerima i to kada se precizno utvrdi koliko njih ima na to pravo – objašnjava za Danas Dragoljub Rajić, direkor Unije poslodavaca Srbije.

Mreža filijala Fonda PIO

– Prema podacima sa sajta, Fond PIO sada na KiM ima filijalu u Kosovskoj Mitrovici i ispostave u Zubinom Potoku i Leposaviću. Služba direkcije Fonda u Prištini izmeštena je na Novi Beograd, gde se sada nalaze i filijale iz Gnjilana, Peći, Prizrena i Prištine. Na istoj novobeogradskoj adresi su i služba filijale Fonda iz Uroševca. Isposteve Glogovac, Gora, Dečani, Kačanik, Klina, Lipljan, Kosovska Vitina, Kosovska Kamenica, Orahovac i Suva Reka ne rade.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari