Ko je Karlos Tavareš: Prvi čovek Stelantisa, vozač auto-trka, beskompromisni menadžer 1Foto: EPA-EFE/ALESSANDRO DI MARCO

„Bićemo brutalno izazvani kineskom ofanzivom na evropsko tržište. U Stelantisu smo spremni da se borimo“, poručio je juče iz Kragujevca Karlos Tavareš, prvi čovek Stelantisa, globalne automobilske grupacije.

U Kragujevcu, uskoro počinje proizvodnja električnog automobila Fijat Grande panda, dve godine od kada je ugašena proizvodnja Fijata 500L. Za srpsku ekonomiju je to velika stvar, ali Stelantis ispred sebe ima neke, čini se, veće bitke da bije.

U toj borbi, na čelu Stelantisa, grupacije u čijem sastavu se nalaze Pežo, Opel, Fijat i Džip, nalazi se jedan od najistaknutijih menadžera u svetskoj autoindustriji.

Portugalac koji se školovao u Francuskoj počeo je karijeru u Renou, a zatim u Nisanu gde je učio od legende automobilskog biznisa Karlosa Gona. Od 2011. do 2013. godine bio je CEO (generalni direktor) Renoa, ali nakon što je pokazao ambiciju da bude prvi čovek cele grupacije Reno-Nisan došao je u sukob sa Gonom i napustio kompaniju.

Prelazi u Pežo, u tom tenutku posrnulu kompaniju koja je beležila milijarde evra gubitaka.

Postaje generalni direktor Pežoa 2014. godine i od gubitaša od pet milijardi evra godinu ranije, pravi profitabilnu kompaniju već sledeće. PSA grupa u čijem sastavu su bili Pežo i Citroen, kupuje Opel, još jednog višedecnijskog gubitaša i njegov britanski ogranak Vokshol (Vauxhall). U roku od godinu i po, Opel počinje da zarađuje novac.

Sada već jedna od najprofitabilnijih, ako ne i najprofitabilnija, automobilska grupacija, na inicijativu Tavareša, 2021. godine spaja se sa italijanskim Fijatom u čijem sastavu je i američki Džip.
CEO nove grupe, koja dobija ime Stelantis, postaje Karlos Tavareš. On odmah obećava da će uštedeti pet milijardi evra godišnje na troškovima i zahvaljujući ekonomiji obima.

Ovo je inače njegova ideja vodilja u vođenju kompanija. Nemilosrdno sečenje troškova, otpuštanje viškova, seljenje fabrika na lokacije sa jeftinom radnom snagom, nabavljanje jeftinijih kompnenata.

Zbog ovoga je došao u sukob sa sindikatima u Italiji i vladama Italije i Francuske. Nedavno se ministar industrije Italije Adolfo Urso požalio da Italija postaje muzej automobila aludirajući na to da skoro da nema više proizvodnje novih modela u ovoj zemlji.

Istovremeno sa kresanjem troškova, Tavareš zna da vrednuje svoj doprinos. Većinom glasova na Skupštini u aprilu ove godine odobrena mu je nadoknada za 2023. godinu od 36,5 miliona evra, što je oko 518 prosečnih godišnjih plata u Stelantisu.

Tavarešova plata bila je i tema predizborne kampanje u Francuskoj 2022. godine kada su i Emanuel Makron i Marin Le Pen njegovu zaradu za 2021. od 19 miliona evra plus akcije kompanije u vrednosti od 32 miliona evra nazvali „šokantnim“.

Međutim, ni on ne ostaje dužan vladama, pa je u aprilu zapretio „nepopularnim merama“, odnosno otpuštanjima i smanjenjem proizvodnje, ukoliko Italija dozvoli kineskim kompanijama proizvodnju električnih vozila.

Tavareš (66) je oženjen i otac troje dece. On je pasinorani ljubitelj automobila, i već 40 godina vozi automobilske trke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari