Kolike su plate lekara u Srbiji nakon januarske povišice?

Osnovice za obračun plata doktorima medicine, stomatologije, dentalne medicine, magistrima farmacije i medicinskim biohemičarima povećana je sa 4.252 dinara na 4.784 dinara, piše Nova ekonomija.

Kako navode, osnovica za plate medicinskih sestra i tehničara povećana je sa 4.526 na 5.092 dinara, a za ostale zaposlene sa 4.061 na 4.568,8 dinara.

Plate zdravstvenih radnika računaju se tako što se osnovice množe sa koeficijentima koji su određeni za grupe zdravstvenih radnika u skladu sa pozicijom na kojoj rade.

U platu zdravstvenih radnika uračunat je i korektivni koeficijent, koji se množi sa osnovicom i osnovnim koeficijentom i on zavisi od radnog učinka. Ovaj koeficijent obuhvaćen računicom Nove ekonomije.

Do 2019. godine osnovice za sve medicinske radnike su bile iste. Tada su medicinske sestre i tehničari dobili najveće povećanje zarada i zbog toga i dalje imaju veću osnovicu od lekara. Nemedicinski radnici imaju najmanju osnovicu.

Diplomirani doktori medicine, stomatolozi ili diplomirani farmaceuti i farmaceuti biohemičari će nakon povećanja imati osnovnu platu 107.877 dinara. Pre povećanja njihova osnovna mesečna zarada je bila 95.890 dinara.

Lekari specijalisti i drugi zdravstveni radnici koji obavljaju specijalističke poslove u kliničkim centrima ove godine će imati osnovnu platu 125.960 dinara. U toku 2022. godine njihova osnovna plata bila je 111.965 dinara.

Najveću osnovnu platu imaju subspecijalisti, primarijusi i specijalisti magistri koji rade u specijalističkoj delatnosti. Njihova osnovna plata će 2023. godine biti 140.264 dinara.

Medicinski tehničari i sestre koji rade sa hospitalizovanim bolesnicima i imaju četvrti stepen stručne spreme će nakon povećanja imati osnovnu platu 66.760 dinara.

Na osnovnu platu zdravstveni radnici mesečno dobijaju i dodatne naknade za dežurstva i noćni rad, a plata im ukupno može biti uvećana i zbog minulog rada, kao i ukoliko se nalaze na rukovodećim pozicijama.

Nemedicinski radnici, kao što su kuvari, vozači, daktilografi ili radnici obezbeđenja i protivpožarne zaštite, sa trećim stepenom stručne spreme po računici za izračuvanje plata trebalo bi da imaju osnovnu zaradu od 38.195 dinara. Međutim, kako je ova suma ispod minimalne zarade za većinu meseci ove godine, njima će se doplaćivati iznos do minimalca.

Nemedicinski radnici su 2022. godine imali mesečnu platu, računatu množenjem koeficijenta i osnovice, od 36.467 dinara, što je tada bilo iznad određene minimalne zarade.

Prethodne, 2021. godine, nemedcinskim radnicima u zdravstvu je takođe doplaćivano do minimalne zarade.

Do minimalne zarade doplaćivaće se i fizičkim radnicima, što je bio slučaj i 2022. godine.

Ovakav princip jedan je od pokazatelja da sistem zarada u zdravstvenom sektoru nije dobro postavljen, na šta je ukazivao i Fiskalni savet.

Prvi problem je što se zarade računaju sa više različitih osnovica, pa je gotovo nemoguće ući u trag njihovim iznosima.

Takođe, sistem je postavljen tako da najkvalifikovaniji i najstručniji lekari nisu dovoljno nagrađeni.

Fiskalni savet je u okviru svoje analize iz jula 2019. godine konstatovao da bi trebalo raditi na značajnijem povećanju plata upravo najstručnijeg kadra, jer, kako objašnjavaju, „ukoliko Vlada želi da zadrži najkvalitetnije ljude u javnom sektoru, potreban je dovoljno širok raspon zarada“. To, kako dodaju, trenutno nije slučaj, niti se tako nešto planira, prenosi Nova ekomija.

„Prosečna zarada u opštoj državi trenutno je oko 20 odsto viša nego u privatnom sektoru, ali je raspon zarada za najveći deo javnog sektora relativno mali – lekar specijalista u Srbiji ima samo tri puta veću platu od najniže plate nekvalifikovanog radnika. To za posledicu ima da je javni sektor u Srbiji atraktivan radnicima sa prosečnim i ispotprosečnim kvalifikacijama (koji bi bili produktivniji u privatnom sektoru), a destimulativan za najstručnije i najpotrebnije zaposlene, koji onda javni sektor napuštaju“, piše u analizi Fiskalnog saveta.