Evropsko lizing tržište, koje je od 2008. godine suočeno sa velikom krizom, uspelo je, zahvaljujući optimizaciji troškova, ali i diversifikovanju izvora finansiranja i pravim odlukama risk menadžmenta, da se oporavi i već od 2010. godine beleži rast plasmana, zaključeno je na konferenciji Asocijacije lizing kompanija Evrope (Lizjurop) održanoj u Kanu. Najeminentniji stručnjaci iz ove branše analizirali su rezultate koje je lizing industrija Evrope ostvarila u prethodnih desetak godina i konstatovali da je to bila decenija ozbiljnih transformacija u toj oblasti privređivanja.

– Činjenica je da je do 2008. godine beležen konstantan rast novih plasmana, uz relativno niske kamatne stope. Od tada, međutim, lizing tržište Evrope suočeno je sa krizom koju karakteriše skup kapital, neizvesna perspektiva i problemi sa likvidnošću. Ipak, zahvaljujući blagovremenoj reakciji na promene, lizing tržište Evrope već od 2010. godine pokazuje napredak iskazan kroz rast, za više od četiri odsto, novih plasmana. Dobro je što je taj trend nastavljen u 2011. i 2012. godini – kaže Silvana Tričković, predsednica Izvršnog odbora kompanije NBG Lizing i jedna od učesnica ove, inače tradicionalne, konferencije.

Komentarišući situaciju na domaćem tržištu, ona ističe da u Srbiji, za razliku od evropskih zemalja, u kojima lizing predstavlja ekonomski najefikasnije rešenje za finansiranje malih i srednjih preduzeća, taj model podsticanja investicija nije u dovoljnoj meri iskorišćen.

– Ovako nepovoljna situacija mogla bi da se promeni, ali preduslov za to je bolja edukacija preduzetnika o toj opciji finansiranja, zatim značajnija podrška države, kao i poboljšanje zakonskog okvira koji bi omogućio da ovaj finansijski proizvod postane atraktivniji. Lizing treba da bude prepoznat ne samo kao vid finansiranja vozila već i kao jedno od najboljih rešenja za finansiranje kupovine opreme, proizvodnih mašina, obnavljanja zastarele poljoprivredne mehanizacije ili sistema za navodnjavanje – smatra Silvana Tričković.

Ohrabruje podatak da je, uprkos svim preprekama, zabeležen određeni pomak u toj oblasti. Tako, recimo, ukidanja obavezne rezerve predstavlja vetar u leđa tom modelu finansiranja. Zaposleni u lizing industriji nadaju se da će država, koja je subvencionisanjem kamatnih stopa na bankarske kredite uspela da relaksira privredu i podigne nivo likvidnosti, prepoznati potrebu i za subvencionisanjem kamatnih stopa u oblasti lizinga. Procenjuje se da bi se takvim potezom pospešila direktna ulaganja u opremu ili vozni park malih i srednjih preduzeća.

Evropski recept

Evropa je u ovom trenutku najveće lizing tržište u svetu. Na to ukazuju podaci o novim plasmanima koji se u SAD izražavaju cifrom od 154 milijarde evra, u Kini dostižu 106 milijardi, u Japanu 41 milijardu, a u Evropi premašuju 250 milijardi evra. To je još jedan od pokazatelja da vlade evropskih zemalja ozbiljno pristupaju lizingu kao načinu finansiranja, posebno malih i srednjih preduzeća. Kada je reč o domaćem tržištu, ono sa 250 miliona evra novih plasmana predstavlja samo 0,1 odsto ukupnog lizing tržišta Evrope, čija bi iskustva mogla uspešno da se primene i u Srbiji – procenjuje Silvana Tričković, predsednica Izvršnog odbora kompanije NBG Lizing.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari