Prve reakcije privrednika, ekonomista i sindikalnih lidera na nove ekonomske mere štednje idu od toga da su „suviše slabe“, do toga da su „ne tako loše“, dok su za pojedine sagovornike Danasa mere potpuno neprihvatljive, toliko da najavljuju proteste protiv njih. Većina ne očekuje nikakve posebne rezultate, dok drugi smatraju da ovo treba da bude početak, ali da se „ne sme ostati na ovome“.


Saradnik bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov kaže za Danas da ukupni efekti konkretnih mera o kojima je juče pre podne govorio ministar finansija, čine uštedu od dva ili nešto malo više odsto BDP-a. „Ako se uzmu u obzir smanjenja plata u javnom sektoru i povećanje PDV sa osam na 10 odsto, ušteda u budžetu bi bila dva odsto, možda malo više. Generalno, to i nije naročito veliko stezanje kaiša“, napominje Gligorov.

On kaže da je ključno u stvari to da su saopštene mere na „donjoj granici“ onoga što se najavljivalo. „Nije rečeno do kraja šta će biti sa subvencijama, sve mere su uglavnom restriktivne, nema stimulativnih. Na tom polju nije ništa učinjeno“, ističe Gligorov.

Za Dušana Korunoskog iz Unije poslodavaca Srbije mere Vlade su „suviše slabe“, ali ne toliko loše za početak. „Nisu loše, ali ne sme ostati na ovome. Ako budemo ostali na ovome, bankrotiraćemo za dve godine. O tom bankrotu se i ranije pričalo, a mislim da ovakvim merama bankrot ne odlažemo“, napominje Korunoski. On ističe kako su poslodavci svakako očekivali više, pre svega rasterećenje privrede. „Tu mislimo na smanjenje poreza na zarade, ali i na zdravstvo, penzije“, napominje naš sagovornik. Smanjenje nameta je, smatra Korunoski, način da se privreda učini konkurentnom i zbog toga su oni Vladu „molili“ da to učini.

Predsednica Udruženja Poslodavac Jovana Majstorović kaže da oni pozdravljaju mere Vlade koje se tiču ušteda u javnom sektoru, ali napominje da će one uticati na životni standard i potrošnju građana. „Mislim da Vlada neće postići očekivane efekte jer su mere oročene, to znači da treba da se prati njihovo dejstvo. Potrebne su i druge mere, poput smanjenja subvencija i zamrzavanja zapošljavanja u javnom sektoru“, kaže Majstorovićeva za Danas. Loša vest za poslodavce, kako kaže, jeste ta što nisu smanjeni nameti privredi, i to je ono što je neophodno uraditi, ne sprovesti samo jednu meru, već kompletnu poresku reformu.

Ni predsednici sindikalnih organizacija nisu preterano zadovoljni onim što su čuli na otvorenoj sednici Vlade juče ujutru. Predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Ranka Savić kaže da oni neće podržati ove mere, a uvođenje solidarnog poreza naziva „potpunom sramotom i demagogijom“.

„Porez na platu od 70.000 dinara i oporezivanje neegzistencijalnih proizvoda jeste način da se unište i oni ljudi koji su na neki način preživljavali, jer oni koji zarađuju manje od toga jedva da su živi“, napominje Savićeva. Ona kaže da samo u Ministarstvu rada ima više od 38 savetnika koji imaju veće plate i od ministra koji prima 100.000 dinara. „Podsetimo da ima 170 agencija, sa gomilom ljudi za koje se ne zna koliko primaju, osim da imaju ograničenje na 168.000, a dostignu i do 300.000 dinara. Otpuštanje iz javnog sektora svih koji su poslednjih par godina zaposleni po partijskoj osnovi jeste nepopularna, ali suštinska i racionalna reforma, koju bi mi podržali“, ističe Ranka Savić, najavljujući pritom proteste sindikata zbog nezadovoljstva najavljenim merama Vlade.

U UGS Nezavisnost kažu da imaju „izvesno razumevanje“ za ovakve mere jer su trenutno neophodne. „Smatram da one predstavljaju iznuđeno bavljenje posledicama, dok se niko ne bavi uzrocima, kako se ne bismo ponovo našli u istoj situaciji. Solidarni porez je potrebna mera, ali je pitanje da li će progresivne stope biti razumno određene, a prag je jako nisko postavljen na 60.000 dinara, čime se troškovi reforme opet prebacuju na teret srednje klase“, ističe za Danas potpredsednik UGS Nezavisnost Zoran Stojiljković.

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović kaže da osim solidarnog poreza koji obuhvata samo jednu grupu zaposlenih, najveći udar i opterećenje predstavlja povećanje PDV-a, jer će obuhvatiti sve građane.

„U pitanju su životne namirnice i u ovako teškom momentu, kada gotovo nije došlo do povećanja plata, nemoguće je podržati to povećanje. Uopšte, ova reforma nije zahvatila one za koje se govori da su se obogatili od devedesetih na ovamo, prevarama i malverzacijama, najveći udar je na srednju klasu“, rekao je Orbović i dodao da će nastupajuća reforma Zakona o radu verovatno biti najbolniji segment za većinu građana.

URS protiv podizanja PDV-a

„Protiv smo podizanja PDV-a na hleb, mleko i hranu, jer pogađa najsiromašnije slojeve društva, a to je poslednja stvar koja je u ovom trenutku potrebna Srbiji“, rekao je Marko Selaković, portparol Ujedinjenih regiona Srbije. URS je, kako je istakao, protiv smanjenja plata profesorima, lekarima i sudijama, ali „podržava štednju i racionalizaciju u državnoj upravi, administraciji i javnim preduzećima“. Selaković mere ocenjuje kao „kratkoročne i recesione“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari