Na crno radi od 35.000 do 40.000 ljudi

Tako je, recimo, protekle sedmice evidentirano oko 46.780 nezaposlenih, odnosno 1,6 odsto više nego nedelju dana ranije, dok je broj zaposlenih premašio 142.000. To su zvanični podaci. Problem je, međutim, što niko sa preciznošću ne može da kaže koliko njih, od zvanično nezaposlenih, radi na crno. Gotovo nemoguća misija je i utvrđivanje broja zaposlenih koji imaju privilegiju da im poslodavci redovno, i na zakonom utvrđen iznos, uplaćuju doprinose. Može se samo konstatovati da dobar dio poslodavaca, na razne načine, najčešće izbjegavanjem plaćanja doprinosa i poreza, pokušavaju da oštete i državu i zaposlene. I to im, nažalost, polazi za rukom. Ilustracije radi, u 2015. godini je, prema podacima Poreske uprave, nešto više od 14.000 zaposlenih bilo osigurano na minimalnu zaradu od 193 eura, a izvjesno je, iako teško dokazivo, da većina radno angažovanih ostvaruje veću zaradu, ali im se razlika isplaćuje „na ruke“ – u kešu. Inače, na minimalcu je najviše zaposleni u trgovini i ugostiteljskim djelatnostima.

Drugi, možda još drastičniji, način kršenja zakona je kada poslodavac angažuje honorarnog saradnika, koji obavlja poslove sa punim radnim vremenom i sa istim obavezama kao stalno zaposleni. I tu ne bi bilo ništa sporno da taj angažman ne traje godinama, što znači da postoji potreba za otvaranjem radnog mjesta. Da ne govorimo o tome da poslodavac i u ovom slučaju traži razne načine da plati što manji porez državi, pa nerijetko primorava angažovanog da mu honorar isplaćuje na tuđe ime, ili u gotovini, jer je porez za honorarno angažovanog, koji je preuzet sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, veći nego ako je negdje stalno zaposlen, ili je penzioner. Nešto „blaža“ varijanta zloupotreba je potpisivanje ugovora na određeno vrijeme koje, takođe, traje godinama i ukazuje na potrebu stalnog angažovanja. Sa ovakvom praksom, bolje rečeno zloupotrebama, suočava se više hiljada zaposlenih u Crnoj Gori, koji se teško s tim bore uprkos pozitivnim zakonskim propisima koji sankcionišu ove pojave.

Generalni sekretar saveza sindikata Crne Gore, Duško Zarubica, potvrdio je za Danas da nema zvaničnih podataka o stopi rada na crno, ali dodaje, pozivajući se na rezultate anketa, da je riječ o 35.000 do 40.000 tako angažovanih ljudi. Naglašava, međutim, da su u okolnostima kada je teško doći do posla, rijetki oni koji su spremni da potraže pomoć države i da inspekciji prijave nesavjesnog poslodavca. On u tom kontekstu podsjeća na odredbu Zakona o radu kojom je predviđena obaveza poslodavca da zaključi ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa zaposlenim koji je, prema ugovoru na određeno vrijeme, angažovan dvije, ili više godina.

– Pojedini neodgovorni poslodavci, međutim, primjenili su tu odredbu tako što su uslovili svoje zaposlene da potpišu blanko sporazumni raskid radnog odnosa (bez unošenja datuma prestanka radnog odnosa), kao preduslov da sačuvaju svoje radno mjesto i s njima zaključi ugovor o radu na neodređeno vrijeme. U takvoj situaciji zaposleni se nalazi u stanju neizvjesnosti i straha što ga prisiljava da prihvati i nižu zaradu i otežavajuće uslove rada samo da bi sačuvao radno mjesto. Krivični zakonik ovakvo ponašanje poslodavca prepoznaje kao krivično djelo za koje se može izreći novčana kazna, ili kazna zatvora do dvije godine – objašnjava Zarubica.

Kada je riječ o borbi protiv ovakvih pojava SSCG, preko stručnih službi, pruža besplatnu pravnu pomoć, edukuje članstvo a iz Sindikata podsjećaju da ključnu ulogu u suzbijanju rada na crno ima inspekcija rada. Prema izvještaju Poreske uprave Crne Gore, koja objavljuje podatke o redovnim i neredovnim platišama poreza i doprinosa, među firmama sa najvećim stepenom fiskalne discipline, našao se i podgorička Veletex, vlasnika Vlastimira Golubovića, koja se bavi distribucijom raznovrsne robe a prepoznatljiva je po bogatom asortimanu iz oblasti hortikulture i cvjećarstva, sjemenskog materijala… Svoje obaveze prema državi i zaposlenima redovno servisiraju i banke, mobilni operateri, vlasnici hotela…

Nepristojna ponuda

Neki poslodavci su se dosjetili novom načinu „uštede“ na račun i države i zaposlenih. Tako u nekim kompanijama radnicima sa višedecenijskim radnim iskustvom, koji imaju relativno dobre zarade, nude raskid ugovora uz određenu otpremninu koja je regulisana kolektivnim ugovorom. Nakon što zaposleni prihvate ponudu, na njihovim mjestima se zapošljavaju mladi ljudi, kojima poslodavac nudi znatno nižu platu i ugovor na određeno vrijeme. Na ovaj način poslodavac je uštedio značajnu sumu novca.

Neformalno angažovana svaka treća osoba’]

– U Izvještaju Kancelarije UNDP-a o razvoju po mjeri čovjeka (za 2016. godinu) konstatuje se između ostalog da je svaka treća osoba u Crnoj Gori, u potpunosti ili djelimično, neformalno angažovana, što ima za posledicu brojne rizike poput slabe socijalne i zdravstvene zaštite, nebezbjednost radnih uslova, mobing, kao i mogućnost gubitka zarade. Ali, zbog rada na crno nisu oštećeni samo zaposleni, već i država koja je uskraćena za milione eura priliva u budžet – komentariše za Danas generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore, Duško Zarubica.