Evropska unija je sa izdvojenih nešto više od 55 milijardi evra i u 2012. godini bila najveći donator razvojne pomoći. Uprkos tome, Unija slabo napreduje ka cilju, postavljenom 2005. godine, da do 2015, za tu vrstu pomoći svetu, izdvaja 0,7 odsto bruto nacionalnog prihoda (BNP).

U godišnjem izveštaju Evropske komisije o razvojnoj pomoći za 2013. godinu ističe se „brza i odlučna akcija“ Evrope kako bi se pomoglo žrtvama suše u regionu Sahela, kao i žrtvama konflikta u Siriji i Maliju. Ta podrška iskazana je kroz formu zvanične razvojne pomoći (ODA). Prema najnovijim podacima, EU je za razvojnu pomoć u 2012. izdvojila 0,43 odsto ukupnog BNP i taj procenat nije povećan od 2010. godine. Prema ranije utvrđenom planu 15 „starih“ članica EU trebalo bi da izdvaja za razvojnu pomoć 0,7 odsto BNP, a 12 članica, koje su u EU ušle u periodu od 2004. do 2007. godine, 0,33 odsto BNP. Istraživanje Evropske komisije Eurobarometar iz oktobra 2012. godine pokazalo je da 85 odsto anketiranih građana EU smatra da Evropa treba da nastavi da pomaže zemljama u razvoju. „Do isteka roka ostalo je nešto više od dve godine a EU još nije ispunila ni planove za 2010, tako da se zaista kasni“, izjavila je za portparolka Oksfama Ketrin Olier dodajući da je dobro što je Evropa najveći svetski donator ali da još nije ispunila ono što je obećala.

Deo izveštaja Komisije o razvojnoj pomoći, poput Agende za promene i brojnih dokumenata usmerenih na poboljšanje uslova života 870 miliona ljudi u svetu koji su ugroženi glađu, odnosi se na evropske inicijative. Agenda za promene zapravo je strateški pokušaj da se unaprede napori EU usmereni na smanjenje siromaštva. Tim dokumentom predviđeno je usmeravanje pomoći EU tamo gde je najpotrebnija i gde će dati najviše efekata. Sugeriše se, takođe, koncentracija na najviše tri sektora, zatim posvećivanje pažnje rastu, razvoju demokratije i unapređenju ljudskih prava, ali i boljoj koordinaciji među članicama EU koje upućuju pomoć. U dokumentu EU iz oktobra 2012. godine navedeno je „10 ključnih koraka za poboljšanje stanja najranjivijih grupa, od planova za upravljanje situacijom u vreme prirodnih katastrofa do sistema ranog upozoravanja na prirodne katastrofe za zemlje u kojima se češće dešavaju“. Komisija je takođe predvidela sredstva za finansiranje različitih programa, poput inicijative UN za održivu energiju za sve, kao i za dalje napredovanje sa ostvarivanjem Milenijumskih ciljeva. Portparolka Ker internešenela Melani Bruks istakla je da je EU pokazala da je odlučna u nameri da razvije agendu za održivi razvoj posle 2015. godine. „U cilju obnove posvećenosti i očuvanja međunarodne uloge, kao i obezbeđenja ispunjavanja Milenijumskih ciljeva, EU treba da garantuje adekvatna sredstva u narednom sedmogodišnjem budžetu (2014-20.), s posebnim osvrtom na rodnu jednakost i osnaživanje žena“, istakla je Bruks.

Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), ukupna razvojna pomoć realizovana u 2012. godini iznosila je 125,6 milijardi dolara, što je manje u odnosu na 2011. kada je zabeleženo 133,7 milijardi, dok je 2010. godine „uknjiženo“ 128,5 milijardi. Izraženo u procentima, prethodne godine na ime razvojne pomoći izdvojeno je 0,29 odsto BNP bogatih zemalja prema 0,31 odsto u 2011. godini. Smanjenje pomoći posledica je ekonomskih problema u većini zemalja EU. U prethodnih 50 godina razvijene zemlje su za pomoć onima kojima je potrebna širom sveta izdvojile 2,7 hiljada milijardi dolara. Ni bogate zemlje van Evrope nisu se baš istakle u donatorstvu. Tako je, recimo, Južna Koreja za razvojnu pomoć bila spremna da izdvoji 0,14 odsto BNP, Japan 0,17 odsto a SAD 0,19 odsto. Kina je, prema podacima za 2010. godinu, za pomoć u svetu izdvojila 25 milijardi dolara ili 0,42 odsto BNP.

Luksemburg najderežljiviji

Na čelu liste donatora našao se Luksemburg, koji je 2012. godine, za razvojnu pomoć izdvojio jedan odsto BNP. Na drugom mestu je Švedska, sa 0,99 odsto BNP, dok je treća Norveška koja je izdvojila 0,93 odsto BNP. Slede: Danska sa 0,84 odsto BNP usmerenih u razvojnu pomoć, Holandija sa 0,71 odsto i Velika Britanija sa 0,56 odsto BNP. Pri dnu liste donatora razvojne pomoći su Italija i Grčka sa skromnim izdvajanjima od 0,13 odsto BNP, kao i Španija sa 0,15 odsto, što ne čudi, imajući u vidu ekonomske probleme sa kojima se te zemlje suočavaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari