Prema najnovijem Izveštaju Svetskog ekonomskog foruma, Srbija je, kad je reč o konkurentnosti, i u 2012. godini zadržala neslavno 95. mesto na listi od 144 zemlje. Od zemalja u okruženju jedino Grčka, koja se našla na 96. mestu, beleži neznatno lošiji rezultat u odnosu na Srbiju. Bolje pozicionirane su Albanija, koja je posle pada za 11 mesta zauzela 89. poziciju, kao i Hrvatska, koja je pala za četiri mesta i našla se na 81. mestu.

 Pad sa 79. na 80 mesto beleži i Makedonija, dok je Crna Gora, koja je 2011. bila pozicionirana na 60. mestu, zauzela 72. mesto. Indeks globalne konkurentnosti, koji meri napredak Srbije u 12 oblasti među kojima su institucije, infrastruktura, makroekonomska stabilnost, zdravstvo, visoko obrazovanje i inovacije, iznosi 3,87, što je u poređenju sa 2011. „zanemarljiv pad“ od 0,01. Posmatrano prema pojedinačnim indikatorima u odnosu na 2011. Srbija je nazadovala u makroekonomskom okruženju, zdravstvu i osnovnom obrazovanju, inovacijama i sofisticiranosti finansijskog tržišta, ali je taj pad delimično kompenzovan napretkom u segmentu tehnološke opremljenosti, efikasnosti tržišta rada i infrastrukturi.

– Makroekonomsko okruženje pogoršano je, pre svega zato što je u 2012. zabeležen rast inflacije, zatim budžetskog deficita i ukupne zaduženosti države. S druge strane, napredak, koji se ogleda u izgradnji i rekonstrukciji lokalnih i regionalnih saobraćajnica, mostova i nadvožnjaka, registrovan je u oblasti infrastrukture. Osim Grčke, drugi ekstremni primer u kretanju indeksa je Bosna i Hercegovina, u čijem slučaju je konkurentnost u roku od godinu dana unapređena za 12 pozicija, što je toj zemlji obezbedilo 88. mesto. Tako je BiH, prvi put otkad se izračunava indeks, bolje pozicionirana od Srbije – komentariše za Danas Dejan Jovović, ekspert za međunarodne finansije i dodaje da je cilj da se Srbija nađe na 70. poziciji po konkurentnosti.

Naš sagovornik podseća da je u prethodne četiri godine konkurentna pozicija Srbije na inostranom tržištu znatno oslabila. Kao argument za tu tvrdnju Jovović navodi podatak da je 2008. Srbija bila na 85. mestu liste, 2009. pala je na 93, da bi u 2010. godini, sa ocenom 3,84, zauzela 96. mesto među 139 zemalja koje ostvaruju više od 98 odsto svetskog bruto domaćeg proizvoda. Prema Izveštaju o globalnoj konkurentnosti u 2011-12. godini, koji je Svetski ekonomski forum objavio u septembru 2011, Srbija je napredovala za jedno mesto i sa ocenom 3,88 zauzela 95. poziciju na listi koja je proširena za još tri zemlje.

– Sudeći prema rezultatima tog izveštaja, neefikasna birokratija, korupcija i slab pristup finansijama, apostrofirani su kao kočnice jačanju konkurentnosti Srbije. Među problematične faktore uvršćeni su i inflacija, politička nestabilnost, poreske stope i poreska regulativa, nedovoljno razvijena infrastruktura i kriminal. Srbija je nisko rangirana (126. mesto) po zaštiti vlasničkih prava, zatim po nezavisnosti sudstva, po tom kriterijumu zauzela je 128. mesto, a na samom dnu lestvice, odnosno na 140. mestu, našla se kad je reč o zaštiti interesa manjinskih akcionara. Situacija nije ništa bolja ni kad je reč o oceni efekata delovanja antimonopolske politike, po čemu je rangirana na 137. mesto. To praktično znači da je na tržištu Srbije veoma izražena monopolizacija na strani ponude i potpuno ignorisanje zahteva potrošače na strani tražnje – ukazuje Jovović.

Svetski ekonomski forum je međunarodna nevladina organizacija čija je delatnost usmerena na razvoj međunarodne saradnje na globalnom nivou i na nivou regiona. Rangiranje se vrši na bazi Globalnog indeksa konkurentnosti, pri čemu se analiziraju različiti pokazatelji investicione klime u zemljama koje se nalaze na listi. Prilikom ocenjivanja ukupne konkurentnosti najčešće se u obzir uzima 111 indikatora, a kad je reč o Srbiji, posebno izražene slabosti odnose se na razvijenost institucija, administrativne procedura i konkurenciju na tržištu.

Društvo znanja umesto odliva mozgova

Poražavajući podatak je da se Srbija, prema Izveštaju Svetskog ekonomskog foruma o globalnoj konkurentnosti u 2011-12. godini, po „odlivu mozgova“ našla na veoma lošem 139. mestu. To jasno ukazuje na činjenicu da je od strateškog značaja da se država opredeli za izgradnju „društva znanja“, jer to je jedini put za dugoročno održivi razvoj. Dva ključna pravca – ulaganje u obrazovanje i infrastrukturu, trebalo bi da bude impuls razvoja preduzetništva, što će rezultirati rastom zaposlenosti – smatra Dejan Jovović, ekspert za međunarodne finansije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari