Finska je jedna od najrazvijenijih evropskih zemalja kada su pitanju obnovljivi izvori energije. Već sada se odnovljivi izvori koriste više nego fosilna goriva (27 naspram 24 odsto), a prema veoma ambicioznom planu do 2020. godine će se njihova upotreba podići za još 10 odsto. Finska je među državama liderima i kada se radi o energetskoj efikasnosti. Brižljivo planiran razvoj ovih oblasti odvoja s

Finska je jedna od najrazvijenijih evropskih zemalja kada su pitanju obnovljivi izvori energije. Već sada se odnovljivi izvori koriste više nego fosilna goriva (27 naspram 24 odsto), a prema veoma ambicioznom planu do 2020. godine će se njihova upotreba podići za još 10 odsto. Finska je među državama liderima i kada se radi o energetskoj efikasnosti. Brižljivo planiran razvoj ovih oblasti odvoja se pod nadzorom Odeljenja za energiju Ministarstva zapošljavanja i ekonomije Finske.

– Ranije smo dosta uvozili iz Rusije, ali to je postalo skupo. Sada uvozimo sa Otvorenog nordijskog tržišta. Na isto tržište i izvozimo, u zavisnosti od trenutne situacije. Održivost i predvidljivost su energetski ciljevi koje smo postavili. Prethodnih decenija, Finska je bila među vodećim industrijskim zemljama koje koriste obnovljive izvore energije, posebno bioenergiju. U međuvremenu, preko dvadeset godina, težili smo da proizvedemo što je moguće više struje iz kombinovanih izvora energije. Prema tim pokazateljima, Finska je u vrhu. Takođe smo uspeli da osnujemo izuzetno decentralisan i raznovrstan energetski sistem, zasnovan na velikim i malim energanama koje različite energetske izvore. U isto vreme, Finska je stvorila snažan tehnološki i energetski sistem, koji je sve važniji. Bili smo na vodeća nacija u redukovanju nepotrebnih pravila, a samim tim smo stvorili preduslove za internacionalizaciju i veću efikasnost za naše energetske kompanije – kaže Penti Puhaka, glavni savetnik u Odeljenju za energiju Ministarstva zapošljavanja i ekonomije Finske.

Energetska politika Finske počiva na tri osnovna principa: energija, ekonomija i zaštita sredine. Osiguravajući energetske izvore, kompetitivne cene energenata i ispunjavanje energetskih i klimatskih ciljeva Evropske Unije su ključni elementi. Takođe, važna je integracija ostalih oblika održivog razvoja i ciljeva zaštite sredine sa energetskom ekonomijom.

– Energetsku politiku Finske određuje Nacionalna klimatska i energetska strategija koja je sa pratećim dokumentima usvojena 2008. godine. U strateškom planiranju i skiciranju mogućih scenarija korišćeni su rezultati različitih istraživanja i statistički izvori na međunarodnom i nacionalnom nivou. Ciljevi za Finsku da do 2020. proizvodi 25 odsto energije iz biomase i tri do pet odsto iz vetra. Sada energija dobijena iz vetra čini 0,2 odsto. Finska se okrenula obnovljivim izvorima energija 1975, nakon Prve naftne krize. Tada smo krenuli sa energetskom politikom. Prilikom edukacije stanovništva, nismo mogli da priuštimo velike kampanje na televiziji, pa smo sprovodili male, ciljane kampanje na pažljivo odabranim grupama. Do 1990. imali smo niz manjih programa vezanih za energetsku efikasnost, a od tada je sva aktvinost pod jednim programom, koji je kasnije više puta ažuriran. O energetskoj efikasnosti se uči u drugom razredu osnovne škole, u okviru izbornog predmeta, a organizujemo i takmičenja. Do 2010. organizovali smo 20 pilot-programa u različitim delovima Finske – objašnjava Penti Puhaka.

Savetnici

Značajnu ulogu u očuvanju i razvoju energetske efikasnosti imaju i savetnici u kompanijama koje se bave distribudijom energije.

– Prilikom gradnje kuće, savetnici u kompanijama kupcima savetuju kako da izoluju i na koji način da se greju, u zavisnosti od njihovih potreba. U Finskoj se 30 kompanija bavi prodajom struje, a stotinak prenosom – kaže Penti Puhaka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari