Ocena EU: Srpska ekonomija potvrdila značajnu otpornost u periodima krize, uz povoljne izglede rasta 1Foto: Shutterstock/LDprod

Na redovnom godišnjem sastanku Ekonomskog i finansijskog dijaloga zemalja članica Evropske unije, Zapadnog Balkana i Turske, čiji je cilj priprema Zapadnog Balkana i Turske za pristupanje Evropskoj uniji, ocenjeno je da je Srbija potvrdila značajnu otpornost na brojne izazove iz međunarodnog okruženja i očuvala makroekonomsku stabilnost i u kriznim vremenima.

NBS navodi da su na sastanku održanom u Briselu Evropska komisija i Evropska centralna banka ocenile da je privredni rast u Srbiji znatno ubrzan u drugoj polovini prošle godine, čemu su doprineli visoki prilivi po osnovu stranih direktnih investicija i usporavanje inflacije. Za ovu godinu projektuju rast bruto domaćeg proizvoda od 3,5 odsto, a zatim i dalje ubrzanje i povratak na pretpandemijske stope rasta proizvodnog potencijala. Ocenjuju da će rast da vode investicije i privatna potrošnja.

Zahvaljujući nastavku snažnog rasta izvoza i manjem uvozu energenata u 2023. godini, deficit tekućeg računa platnog bilansa smanjen je na istorijski najniži nivo – 2,6 procenata bruto domaćeg proizvoda.

Ocenjuju da je Narodna banka Srbije vodila adekvatnu monetarnu politiku snažnim usporavanju međugodišnje inflacije u odnosu na vrhunac iz marta prošle godine doprinele su mere Narodne banke Srbije i inflacija bi sredinom ove godine trebalo da se vrati u granice cilja od 3 ± 1,5 odsto.

Zaoštravanje monetarne politike doprinelo je i padu inflacionih očekivanja, a prenosilo se i na finansijske uslove i obim kreditne aktivnosti.

U uslovima povoljnih platnobilansnih kretanja Narodna banka Srbije nastavila je da interveniše na deviznom tržištu kako bi očuvala relativnu stabilnost deviznog kursa, što je rezultiralo i rastom deviznih rezervi na najviši nivo do sada.

Povodom ocena Evropske komisije i Evropske centralne banke, guverner Jorgovanka Tabaković rekla je da je godina 2023. bila godina brojnih rekordnih rezultata.

„Devizne rezerve smo povećali za skoro 30 odsto, izvoz robe i usluga povećan je za 8 procenata uprkos manjoj eksternoj tražnji, a dinarska štednja je povećana za čak 43 odsto. Kurs dinara u odnosu na evro je gotovo nepromenjen, ostajući važan stub investicionog i potrošačkog poverenja. Kao rezultat monetarnog zatezanja, niže uvezene inflacije i znatno nižih i usidrenih kratkoročnih inflacionih očekivanja, inflacija je u aprilu bila za 11,2 procentna poena niža u odnosu na prošlogodišnji vrhunac. Ulazak inflacije u ciljni inflacioni koridor očekujemo već u maju, a spuštanje blizu centralnog cilja od 3 odsto krajem ove godine“,navode iz NBS.

Tabaković dodaje da je naš bankarski sektor ponovo dokazao svoju otpornost na spoljne šokove, uz očuvano učešće problematičnih kredita oko najnižeg nivoa od 3 odsto.

„Izgledi rasta u srednjem roku su odlični, uz očekivani održiv rast od 4 odsto do 5 procenata. Zbog svega toga Srbija je zadržala poziciju odlične investicione destinacije s rekordno visokim i rasprostranjenim prilivom stranih direktnih investicija od preko 4,5 milijardi evra, a naš kreditni rejting je na pola koraka do investicionog. Rečnikom Međunarodnog monetarnog fonda – Srbija je svetla tačka Evrope koja je rezultatima zaradila poverenje. Rečnikom investitora – Srbija je već u grupi zemalja investicionog kreditnog rejtinga”, zaključuje ona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari