Iako zvaničnici tvrde da će u kupovini dela Luke Bar učešće države biti simbolično jer će finansije obezbediti zainteresovani privrednici, stručna javnost sa podozrenjem gleda na sve veće uplitanje vlasti u poslove koji po pravilu pripadaju privatnoj inicijativi.

Oni uglavnom sumnjaju da je odluka o formiranju preduzeća BB kargo, koje bi trebalo da učestvuje na tenderu za prodaju dela Luke Bar, više politička nego ekonomska, i ukazuju da ulazak u posao sa takvim motivima podrazumeva visok stepen rizika. Postoji i bojazan da bi, kao i u slučaju kupovine Telekom Srpske, moglo da dođe do značajnog preplaćivanja Luke, kako bi Srbija došla u posed najvećeg crnogorskog pristaništa što bi jednim delom mogli da plate i poreski obveznici.

– Ukoliko je odluka o učešću na tenderu politički motivisana, postoji opasnost i da cena koju će srpska strana da ponudi bude previsoka, kao i da se u taj posao, pod sumnjivim okolnostima, uvuku neke privatne firme, što uvek otvara mogućnost za neke „neprincipijelne dilove“ koje obično nazivamo kriminalom. Naravno, ako je motiv čisto ekonomski, ako je napravljena valjana analiza o uticaju na tok i cene transporta i brži pristup moru, onda opasnost od preplaćivanja na tim tenderima ne bi bila realna jer se tačno zna nivo isplativosti – kaže za Danas direktor Centra za ekonomska istraživanja Danilo Šuković.

On, međutim, dodaje da je ta druga opcija kod nas malo verovatna i da najavljeni poslovni potez države nosi sa sobom dosta rizika u koji bi ušla država ukoliko se rukovodi motivom „osvajamo teritorije“. Šuković ističe da je svojevrstan paradoks to da se u vreme tranzicije, koja po definiciji znači izvlačenje države iz privrede, Srbija sve više ponaša kao investitor koji se upliće u poslove namenjene privatnom biznisu. „Apsurdno je da država investira u Luku Bar, a pri tom ne vodi računa o Luci Beograd, koju je prodala i sada preti opasnost da se ta strateška delatnost smanjuje na račun komercijalnih investicija koje je najavio novi vlasnik. Slična je i situacija sa ulaganjem u žičare na skijalištima jer kada ih napravimo sredstvima svih građana Srbije, a potom okolne hotele jeftino prodamo pojedinim privrednicima, postavlja se pitanje da li je čitav posao bio organizovan zbog njihovog profita“, ističe Šuković.

I konsultant za investicije Mahmud Bušatlija kaže za Danas da postoje brojne nejasnoće u poslu oko kupovine dela crnogorske luke i da, ukoliko je odluka o tome doneta racionalno, bez strasti i visoke politike, ne postoji mogućnost da se na tenderu ponudi veća cena od ekonomski isplative. Ali, u tom slučaju bi, tvrdi Bušatlija, bilo logičnije da umesto nekolicine srpskih privrednika, država potraži strateškog partnera poput Kine, koja je zainteresovana da obezbedi jednu stabilnu tačku za svoj izvoz, a spremna je i da uloži dovoljno novca kako bi se proširio skroman kapacitet luke i pruge Beograd-Bar.

– Ipak, sve ukazuje na to da u ovom poslu država nije glavni igrač, već samo serviser koji radi u interesu nekolicine tajkuna, a to je već postalo uobičajeno. Negde je procurila i informacija da je država obećala da će srpske železnice sniziti cene transporta sa sadašnjih 21 na 14 do 15 evra po toni. To znači da je spremna da prihod tog javnog preduzeća, inače velikog gubitaša koji posluje sa dotacijama za koje svi izdvajamo, umanji za oko 20 miliona evra godišnje, samo da bi, ne jednoj grani nego nekolicini „svojih“ privrednika obezbedila profit. U takvoj situaciji, teško je dokučiti šta je prava cena koju bi trebalo ponuditi za Luku Bar, a nije isključena ni mogućnost dogovora sa Crnogorcima da se plati više samo da bi se obezbedilo većinsko vlasništvo – kaže Bušatlija.

S druge strane, crnogorske vlasti zadovoljne su interesovanjem koje među inostranim kompanijama vlada za privatizaciju dela luke Bar, odnosno preduzeća Kontejnerski transport i generalni tereti, kao i teretnog železničkog saobraćaja Montekargo, a zbog pismenih najava da je još nekolicina međunarodnih kompanija spremna da učestvuje na tim tenderima, rokovi su krajem prošle nedelje produženi za još dva meseca, do 31. marta.

 

Srpski konzorcijum kupio dokumentaciju

U Ministarstvu saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Crne Gore našem listu je potvrđeno da je preduzeće BB kargo već u prvom roku otkupilo tendersku dokumentaciju. „Osim srpske firme, tendersku dokumentaciju za prodaju 54,05 odsto kapitala Kontejnerskog terminala i specijalnih tereta, u prvom roku otkupile su i kompanije iz Bejruta i Dubaija, dok je posle produženja roka u proceduru za otkup ušla još jedna firma iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Dobili smo i još dve pismene izjave o zainteresovanosti, jednu od britanske, a drugu od italijansko-francuske kompanije. Slična situacija je i na tenderu za prodaju Montekarga, gde su u prvom roku dokumentaciju podigle firme iz Rumunije i Srbije, dok se to isto očekuje od jedne austrijske, italijanske i francuske kuće“, kaže za Danas Srđan Vukčević, pomoćnik ministra za saobraćaj u Crnoj Gori.

Mrkonjić: Srbija učestvuje na tenderu

Ministar za infrastrukturu Mulitin Mrkonjić izjavio je za jučerašnji broj podgoričkih Vijesti da je Srbija formirala konzorcijum koji će sa Vladom učestvovati na tenderu za kupovinu Luke Bar. On je rekao da će konzorcijum predvoditi kompanija Miodraga Kostića, smederevski Sartid i Viktorija grupa. Mrkonjić je najavio da će te firme dobiti olakšice u Srbiji, ali to neće biti novac iz budžeta. On je podsetio da se do Bara železnicom prevozi oko milion tona robe i da bi bez ikakvih ulaganja obim mogao da se poveća na 2,5 miliona tona robe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari