"Ljudi bi sve prihvatili samo da skinu omču oko vrata": Paori pred jesenju setvu traže pomoć od države i najavljuju proteste 1Foto: BETAPHOTO/ DRAGAN GOJIC

Kiša jeste pala posle dva meseca suše, ali poljoprivrednici u Srbiji, sada, pred jesenju setvu gledaju u prazne novčanike umesto u nebo.

Suša je uništila žetvu, cene žitarica su niske, a paori nisu otkupljivačima otplatili ni prolećnu setvu. Sada gledaju u državu za pomoć, ali iz tog pravca izgleda pomoći izgleda nema.

Ujedinjena udruženja poljoprivrednika Srbije sastala su se juče u Kisaču da razmotre odgovore Ministarstva poljoprivrede na zahteve poslate 3. septembra, među kojima je i hitno donošenje mera za saniranje posledica suše, ali prema rečima Gorana Filipovića, predsednika Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije ni posle čitanja odgvoora ništa im nije jasnije.

„Nigde u odgovorima se ne pominje suša. Govore o osiguranju i povratu troškova od 40 odsto. To postoji oduvek, ništa nam nisu dali. U Hrvatskoj, Rumuniji, Mađarskoj su proglasili sušu, samo kod nas poljoprivrednici su ostavljeni“, ogorčen je Filipović dodajući da osim što ništa nije rodilo su niske otkupne cene.

On ističe da svako udruženje ponaosob mora da odluči, ali od sedam članova Ujedinjenih udruženja, tri su već imala sastanke i odlučila se za proteste.

„Idemo na ulicu. Ostalo je da se dogovorimo oko datuma. Sada ne znam kako će ti protesti izgledati, ali verovatno će ih biti“, poručuje on dodajući da je očigledno da ih Vlada ne uzima za ozbiljno nakon brojnih sastanaka.

„Ništa nam nisu ponudili. Ni neko odlaganje vraćanja kredita. Neka pomoć nam je neophodna. Ljudi bi sve prihvatili samo da skinu omču oko vrata“, kaže Filipović.

On ističe da se sada postavlja pitanje i jesenje setve koja treba da počne 1. oktobra.

„Ljudi su ostali dužni od prolećne setve. Moglo bi biti za 30 odsto površine manje posejano. Nisu ni svi u istim problemima, neki su sačuvali pare pa će moći da seju, ali ovih dana sam se svačega naslušao od ljudi. Mnogo ih ide u sve veću dubiozu. Odustaju od arende za sledeću godinu, jer mora da se plati unapred. Zato smo tražili da se što pre isplati po 17.000 dinara za seme. To su nam rekli da sačekamo rebalans budžeta, pa će da nam uplate do Nove godine. I za akcize na naftu nam kažu „imate povrat“. Imamo mi povrat akcize 50 dinara, ali meni nafta treba sada da orem, a ne u decembru. Džaba mi vraćaju u decembru kad ja nisam uzorao njivu. A njima je to samo dve reči da promene u zakonu“, priča Filipović.

Za petak, 20. septembar, zakazan je okrugli sto Ministarstva poljoprivrede na koji su pozvana sva udruženja da raspravljaju o budžetu za narednu godinu, ali Filipović te sastankae opisuje kao „mlaćenje prazne slame“, jer „nikada nije ni rešeno ni donešeno nešto što smo tražili“.

„Nek oni meni objasne kako da od otkupljivača tražim seme na agrorok, a ostao sam mu dužan od prolećne setve, a nemam para da sam kupim seme“, poručuje Filipović.

Poljoprivrednici su tražili hitno donošenje mera za saniranje posledica suše, odlaganje plaćanja poljoprivrednih kredita, isplatu 17.000 dinara po hektaru za sertifikovano seme bez pravdanja računa, isplatu svih neisplaćenih 18.000 dinara po hektaru i isplate po svim javnim pozivima do sada u 2024. godini.

Inače, nedavno je profesor na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu Petar Veselinović na RTS, procenio direktne štete od suše na 130 milijardi dinara.

Ukupan gubitak prinosa je 10 do 15 odsto, gde su neke kulture pretrpele manju, a neke veću štetu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari