Skupština Srbije usvojila je juče Zakon o podsticajima poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji bi trebalo da svim oblicima agrarne proizvodnje obezbedi dugoročan, transparentan i održiv način podsticaja, ali i umanje ulogu vlade u toj oblasti.


Prema nameri predlagača, novi zakon trebalo bi da pruži priliku poljoprivrednicima da planiraju ulaganja i na najbolji način raspolažu novcem, a obim sredstava za podsticaj ubuduće neće biti manji od pet odsto republičkog budžeta. Pomoć će moći da dobiju svi koji se bave poljoprivredom, i fizička i pravna lica, a prvi put su podsticajima obuhvaćeni živinarstvo i ribarstvo. Zakon definiše minimalni iznos podsticaja, od 6.000 dinara po hektaru, koji će moći i da se uvećava u zavisnosti od raspoloživih sredstava u budžetu. Maksimalno će se regresirati 100 hektara, dok će ostatak regresa moći da se ostvari preko dizel-goriva, đubriva, semena, osiguranja useva i skladištenja. Predviđene su tri vrste podsticaja i to direktna plaćanja, mere za razvoj sela i posebni podsticaji, a u oblasti direktnih plaćanja to su premije za mleko, podsticaj za proizvodnju, regresi i kreditna podrška.

Novi zakon predviđa uvođenje registra subvencija koji će sadržati podatke ko je, kakve i kolike subvencije dobio, kao i da sredstva ostvarena na osnovu podsticaja ne mogu biti predmet izvršenja. Ministar poljoprivrede Srbije Goran Knežević je, predstavljajući zakon u Skupštini, rekao da će se umanjiti i mogućnost pritiska uredbama za ispunjavanje želja pojedinaca i interesnih grupa. Novim propisom ministru je ostavljeno pravo da pravilnicima propisuje način i tehnike podsticaja, a uslovi za te podsticaje su propisani zakonom.

– Prvi put podsticaji u poljoprivredi će biti propisani zakonom, a ne uredbama i pravilnicima. Nadam se da će taj zakon biti trajan, odnosno da neće zavisiti od toga ko će formirati sledeću vladu. Pozdravljam njegovo donošenje, ali se i nadam da će se s vremenom steći uslovi i da se neke njegove odredbe promene, kako bi podsticaji bili veći nego što se sada precizira i da će veći broj poljoprivrednih grana biti obuhvaćen njegovom delatnošću – kaže za danas Milan Prostran, sekretar Udruženja za poljoprivredu u Privrednoj komori Srbije.

Dosad u Srbiji nije postojao zakon koji precizno definiše oblast podsticaja u poljoprivredi, pa se dešavalo da vlada donese godišnje i do 40 uredbi. Zbog toga se poljoprivrednici često nisu snalazili, pa nisu mogli da ostvare svoja prava, jer im nisu bila poznata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari