Preduzeća pažljivije biraju partnere 1Foto: Medija centar

Prethodnih godina u javnost je sve češće dospevala priča da se veliki broj fantomskih firmi, nakon što napravi ozbiljan poreski dug ili dug prema dobavljačima, preregistruje na Kosovo i Metohiju gde postaju nedostupni i srpskim poreznicima i policiji i tužilaštvu.

Ovo je prepoznala i država pa je u aprilu prošle godine donet propis da Agencija za privredne registre ne može da preregistruje firmu ako se u njoj vodi poreska kontrola. Ipak, na smanjenje ove prakse više je uticalo to što se u javnosti o tome dosta pričalo, pa su poslovni partneri postali obazriviji, kaže za Danas Dragoljub Rajić i iz Mreže za poslovnu podršku.

– Zbog zaoštravanja odnosa vlasti u Prištini i Beogradu i nekih mera sa albanske strane to se dosta smanjilo, mada je i dalje prisutno. Još postoje krugovi koji omogućuju ljudima bez prebivališta na KiM da prijave dole firmu ili mogu da nađu nekoga na koga će je prijaviti. Ali sada se više priča o tome, pa i preduzeća koja sarađuju sa takvim firmama su obazrivija, detaljnije se proveravaju… – objašnjava Rajić.

Postupak prevare države ili dobavljača izgledao je ovako: bila bi osnovana firma i u nju je ulagan ozbiljan novac, desetine hiljada evra. Roba ili usluge su poručivane od dobavljača i redovno plaćane kako bi se uspostavilo poverenje.

Zatim bi u jednom trenutku bila napravljene velike porudžbine od, kako kaže Rajić više stotina hiljada evra, i to od više dobavljača paralelno. I dok bi se oni raspitivali zašto se ne plaća, novac bi bio podignut sa računa, roba prodata na crno, a firma preregistrovana na Kosovo, pre nego što bi dobavljači krenuli u prinudnu naplatu i blokirali račune.

– Tada se jedino može tužiti za prevaru jer preduzeća nemaju nikakve imovine iz kojih se može naplatiti, ali onda tuženi nisu dostupni organima gonjenja niti im se može suditi. Pored toga mnoge firme jednostavno otpišu to na teret gubitka, jer ne žele da pukne bruka. Znamo za slučajeve nekih kompanija koje prodaju gorivo da su tako oštećene i do pola miliona evra – ističe Rajić.

Inače, u Srbiji se osnuje godišnje oko 3.000 do 3.500 fiktivnih firmi koje služe za sumnjive poslove, tvrde ekonomski analitičari.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari