Vlada Srbije i resorna ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević Bošković, tokom jučerašnje rasprave o 99 amandmana na izmene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, prihvatila je četnaest amandmana. U tim izmenama, kako je objasnio Marjan Rističević, predsednik skupštinskog Odbora za poljoprivredu, upakovano je pedesetak amandmana skupštine Vojvodine , pojedinaca i poljoprivrednih udruženja.

– Prihvaćen je amandman koji daje mogućnost da više investitora, a ne samo jedan kako je prvobitno bilo predviđeno, može da zakupi do 30 odsto državnog zemljišta u svakoj opštini na period više od 30 godina. Prihvatanjem amandmana, rok otplate pri kupovini se sa pet produžava na deset godina, a pooštravaju se uslovi za izdavanje i prodaju. Amandmanom je dopunjeno da pravo prvenstva zakupa mora da uzme u obzir zapošljavanje nezaposlenih osoba, a odluku će donositi lokalna samouprava i ministarstvo, odnosno komisija. Verujem da smo dobili kvalitetan predlog i da su se građani uverili da ne postoji zavera prema poljoprivrednicima – rekao je Rističević, dodajući da je šansa malog poljoprivrednika sada mnogo veća.

Međutim, i tokom jučerašnje rasprave poslanici vlasti i opozicije polemisali su da li predložene izmene omogućavaju strancima da kupuju domaće poljoprivredno zemljište. Iz SNS je u više navrata poručivano da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju loše ispregovaran i da je to suština problema sa kojima se Srbija suočava.

Ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević rekla je da Vlada Srbije i njeno ministarstvo i pored minimalnih mogućnosti, pregovaraju i nadaju se da će uspeti da prolongiraju rokod koga i strani državljani mogu da kupuju zemljište u Srbiji. Ona je dodala da je predloženim zakonom jasno ograničeno da zakupac ne može da bude strano pravno lice.

Na kritike opozicije da predloženi zakon to omogućava, zamenik šefa poslanika SNS Aleksandar Martinović rekao je da je prethodna vlast trebalo u procesu pregovaranja sadržine SSP da ugradi zaštitnu klauzulu, ne samo kada je u pitanju srpska poljoprivreda, već i kada su u pitanju druge grane srpske privrede, ali da to nije uradila. On je naveo da je taj sporazum potpisan „na brzinu“, bez ugrađivanja bilo kakvih zaštitnih klauzula, i da je jedini razlog što je to tako urađeno, bio da se da „vetar u leđa“ tadašnjoj DS i Borisu Tadiću na tadašnjim izborima.

– Ko je omogućio brojnim kompanijama iz Hrvatske da postanu vlasnici, ne samo srpskih poljoprivrednih industrijskih brendova, ne samo srpskih poljoprivrednih kombinata, nego i poljoprivrednog zemljišta – pitao je Martinović, pošto je Olena Papuga iz LSV predložila amandman da ne samo vlasnici, kako glasi zakonsko rešenje, već i zakupci poljoprivrednog zemljišta, ne mogu biti strana fizička lica, odnosno pravna.

Martinović je istakao da su sve poljoprivredne srpske brendove „pokupovali Emil Tedevski, Ivica Todorić i još nekolicina hrvatskih biznismena i to za vreme vlasti DS i LSV“, dodajući da očekuje da policija i tužilaštvo reaguju i utvrde ko su oni koji su omogućili da se kao vlasnici poljoprivrednog zemljišta uknjiže strane kompanije.

Pošto je poslanica DS Aleksandra Jerkov rekla je da je SNS napravljena isključivo da bi se SSP podržao, Martinović je kazao da poslanička grupa “Napred Srbijo” tada nije glasala za SSP, koji je bio jedan od razloga raskola i podele u SRS.

– Nije tema SSP. Onog momenta kada nam pokažete gde u SSP piše da pod netransparentnim uslovima neka komisija za koju ne znamo ni kriterijume, može da da 30 odsto zemljišta odabranom tajkunu, onda ćemo pristati da razgovaramo o SSP – rekla je Jerkov i dodala da je tema to što vlast ima nemeru da usvoji zakon kojim će neka komisija odabranim licima omogućiti da dođu do 30 odsto zemljišta u svakoj opštini. Ona je dodala da je DS ubeđena da predloženi zakon nanosi veliku štetu poljoprivrednicima i da će korist od njega imati samo izabrani partneri SNS.M. R. Milenković

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari