Kvadratni metar stana u Beogradu mogao bi da košta između 600 i 700 evra, a projekat izgradnje jeftinih stanova mogao bi da bude gotov za tri do četiri meseca. Tim problemom većse bavi radna grupa formirana od predstavnika ministarstava, privrednih komora, građevinske industrije, projektanata i banaka.

Činjenica je da u Srbiji ima oko 500.000 podstanara, od kojih je više od 100.000 u Beogradu i država treba da učini sve da ti građani dođu do krova nad glavom, po povoljnoj ceni, mada nije rečo socijalnim stanovima. U jednoj varijanti, država bi mogla da bude investitor, i to sredstvima iz budžeta ili od bankarskih kredita, a takav model finansiranja izgradnje i prodaje stanova postoji u Austriji, Češkoj, Hrvatskoj. U Srbiji bi se, za početak, gradilo oko 10.000 stanova, a veće mogućnosti otvoriće novi zakon o planiranju i izgradnji, koji bi Vlada uskoro trebalo da razmatra – izjavila je juče na okruglom stolu „kako graditi jeftinije stanove“ Aleksandra Damnjanović-Petrović, pomoćnik ministra za životnu sredinu i prostorno planiranje.

Učesnici skupa koji je okupio predstavnike ministarstava za infrastrukturu, životnu sredinu i prostorno planiranje, Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda, građevinske industrije, kao i projektante i bankare, pokušali su da odgovore na pitanje da li je moguće graditi jeftinije stanove i podmiriti tražnju na tržištu nekretnina, imajući u vidu nisku platežnu moćgrađana.

Da bi se taj posao obavio, Vlada Srbije mogla bi da osnuje posebno preduzeće ili agenciju, dok na drugoj strani projekat treba da podrže i banke atraktivnom kamatnom stopom, a država da obezbedi zemljište. Arhitekta Branka Bošnjak, član radne grupe, izjavila je da bi projekat trebalo popomoći i time što bi se investitorima koji godinama nisu ispunili svoje obaveze a drže neizgrađene lokacije, oduzelo građevinsko zemljište.

Državni projekat izgradnje neprofitnih stanova predviđa izgradnju 20.000 stanova površine oko 50 kvadrata, u roku koji nije duži od godinu dana. Infrastrukturnu pripremu zemljišta finansirala bi Vlada, Direkcija za građevinsko zemljište, javna preduzeća ili investitor, koji ulaže u infrastrukturu i kao distributer naplaćuje troškove korišćenja komunalnih usluga. Rečje o modelu koji može da se primeni u svim opštinama u Srbiji, mada bi projekat „krenuo“ iz Beograda, na zemljištu uz postojeća naselja na levoj obali Dunava, ili dužobilaznice oko glavnog grada, odnosno na neiskorišćenim lokacijama na kojima bi grad mogao da se odrekne i naknade za građevinsko zemljište.

Građevinci prihvataju izazov, bar kako je rekao Đorđo Antelj, generalni direktor Gemaksa, uz uslov da se grad Beograd odrekne ili smanji naknadu za uređenje zemljišta. Takođe, stavka koja znatno utiče na cenu kvadrata su finalni radovi i opremanje stana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari