Profit od 100 miliona evra - Zlatno doba za Milana Radojičića i braću Veselinović 1foto (BETAPHOTO/MILOŠ MIŠKOV)

Iako su nekad bili predmet ozbiljnih istraga, a protiv bivšeg potpredsednika Srpske liste istraga je još u toku, trojica starih ortaka sa severa Kosova postali su deo nove srpske biznis elite.

Legalno su, radeći uglavnom na državnim projektima, samo tri njihove firme u poslednjih pet godina ostvarile neto dobit od čak 104 miliona evra, piše nedeljnik Radar.

Samo tri privatne firme braće Zvonka i Žarka Veselinovića, kojima je do novembra 2023, tačnije do privođenja zbog sukoba u Banjskoj ortak bio i Milan Radoičić, gazdama su u poslednjih pet godina napravile čist profit veći od 12 milijarde dinara ili oko 104 miliona evra.

Iako su nekad sva trojica bili predmet ozbiljnih istraga, a protiv bivšeg potpredsednika Srpske liste Radoičića istraga je još u toku, trojica starih ortaka sa severa Kosova postala su deo nove srpske biznis elite. Pod njihovom kontrolom čak i propale firme u stečaju preko noći postaju profitabilne, pokazalo je istraživanje Radara, na osnovu zvanično objavljenih finansijskih izveštaja, dostavljenih Agenciji za privredne registre.

Najveću neto dobit od 8,67 milijardi dinara ili oko 74 miliona evra u periodu od 2019. do 2023. obezbedila im je krovna firma, Inkop iz Ćuprije, preko koje su oni kupili još dve velike građevinske kompanije, Novi Pazar put i Betonjerka iz Aleksinca.

Promena vlasničke strukture koja zapravo ništa ne menja

U međuvremenu, Radoičić je svoj udeo od 40 odsto u Inkopu preneo braći Veselinović, po 20 odsto svakom, tako da je sada Zvonko formalno većinski vlasnik sa 60, dok Žarko kontroliše preostalih 40 odsto. Ta promena u APR-u je registrovana 6. oktobra 2023, samo 11 dana posle sukoba u Banjskoj, za koji je Radoičić javno preuzeo odgovornost i tri dana nakon što ga je policija zbog toga privela i odredila mu zadržavanje od 48 sati, ali ga je pre isteka tog roka pustila da se brani sa slobode. No, to što je Radoičić formalno preneo vlasništvo na stare drugare sa severa Kosova, ne mora da znači apsolutno ništa, jer se može očekivati da će oni dobit nastaviti da dele kao i do sada, na ravne časti. A nije da nema šta da se podeli.

O razmerama poslovnog uspeha ove trojke, kojoj mogu pozavideti i najveći biznismeni iz regiona, ilustrativno svedoči podatak da je 2019, pre nego što su ga oni preuzeli, Novi Pazar put iskazao neto dobit od 20,9 miliona dinara. Od tada naovamo, čist profit nijedne godine, čak ni u vreme pandemije, nije bio manji od 5,7 miliona evra, koliko je bio lane. A za samo četiri godine, otkako su vlasnici tog putarskog preduzeća postali, ono je novim gazdama isporučilo više od 3,3 milijarde dinara ili oko 28 miliona evra neto dobiti.

Vrtoglavi uzlet na krilima SNS-a i državnih poslova

Više od samog profita zanimljiv je njegov vrtoglavi rast, koji se dogodio baš od trenutka kada je firma dobila nove gazde. Pre nego što je Novi Pazar put postao deo poslovne imperije Radoičića i braće Veselinović, prethodni vlasnici nisu baš mogli da se pohvale nekim naročitim profitom, s obzirom na to da je 2019. neto dobit bila nešto manja od 280.000 evra. Već sledeće godine, u jeku pandemije, kada je srpski bruto domaći proizvod pao za 0,9 odsto, a mnoge firme gledale kako da – uz finansijsku podršku države, sastave kraj s krajem, Novi Pazar put je pod dirigentskom palicom novih gazda uspeo da poveća neto dobit za fantastičnih 2.000 procenata, na više od 5,8 miliona evra.

Bio je to, međutim, samo početak, jer je već u 2021. to preduzeće ostvarilo dobit od 10,1 milion evra, 3.200 posto veću nego 2019. Ni nakon toga nove gazde nemaju razloga za nezadovoljstvo, s obzirom na to da su se prihodi Novi Pazar puta u poslednje dve godine stabilizovali na nivou većem od 45 miliona evra godišnje, a firma je gazdama samo u 2022. i 2023, liferovala dobit od 6,5 plus 5,7 miliona evra.

Razmere ovog „poslovnog uspeha“ postaju jasnije ako se uporede sa poslovanjem, na primer, Gorenja iz Valjeva, koje je na osnovu finansijskih podataka za 2022. bilo na 42. mestu top-liste 100 najboljih velikih kompanija u Srbiji po visini poslovnih prihoda. E, ta kompanija u stranom vlasništvu prošle godine iskazala je neto dobit od samo 0,7 miliona evra, ili tek osminu profita Novi Pazar puta, iako je Gorenje imalo skoro sedam puta veće poslovne prihode (38,8 prema 5,6 milijardi dinara) i zapošljavalo pet puta više radnika (1.825 prema 368).
I firmu u stečaju preko noći pretvorili u mašinu za pravljenje para

Vreme, a i državni poslovi, izgleda sve više rade i za Betonjerku iz Aleksinca, najmlađeg člana poslovne imperije, sagrađene oko Inkopa. I ona je novim gazdama za relativno kratko vreme, od 2020. naovamo, osigurala više od dva miliona evra profita. Na prvi pogled to deluje kao sića u odnosu na desetine miliona evra dobiti Inkopa i Novi Pazar puta, ali ne sme se smetnuti s uma da je ta firma, pre nego što su je kupila trojica ortaka, godinama bila u stečaju i da od 2015. do pred kraj 2019. nije imala ni dinar prihoda.

A onda je preko noći živnula, čim je 25. septembra 2019. kupio Inkop. Naravno, novim gazdama firma je preneta bez starih dugova, zbog kojih niko drugi nije ni hteo da je kupi. I već do kraja te godine Betonjerka je ostvarila 11 miliona dinara prihoda i neto dobit od 4,8 miliona dinara. Njima je, dakle, pošlo za rukom ono što retko uspevaju čak i najuspešniji biznismeni sveta, da na svakih 100 evra prihoda njihove kompanije stvaraju 43,6 evra neto dobiti. Mada je i neto dobit od 26,3 evra na svakih 100 evra prihoda Betonjerke u 2023. za respekt.

Sa istim odnosom neto dobiti i poslovnih prihoda prošle godine bi, na primer, profit Srbijagasa bio 45,8 umesto 12 milijardi dinara, NIS-a 103 umesto 42 milijarde dinara, dok bi Elektrodistribucija Srbije umesto gubitka nešto većeg od milijardu, godinu završila u plusu od oko 30 milijardi dinara.

Očito je, međutim, da ne može baš svako, poput Veselinovića i Radoičića, čak i od gubitaša da napravi fabriku za pravljenje para. Istine radi, njihov poslovni uspon poklopio se sa političkim usponom SNS-a, a eksplodirao je nakon fiskalne konsolidacije, kada je država odrešila kesu i počela nemilice da ulaže u infrastrukturne projekte. Konkretno, 2016. i 2017. zajedno kapitalni rashodi budžeta Srbije bili su nešto manji od milijardu evra, a u poslednje dve godine povećani su na više od 6,6 milijardi evra.

Deo tog javnog novca završio je i na privatnim računima Radoičića i braće Veselinović, jer su njihove kompanije angažovane na mnogim državnim projektima. Njihov vrtoglavi uspon u svetu legalnog biznisa počeo je pre pet i po godina, u jesen 2018, kada su i zvanično preuzeli Inkop. Do tada se kao formalna vlasnica firme u APR-u vodila Dušica Maksimović, sestra braće Veselinović.

Nekako baš od tada, kada je Žarku prebacila 20, a Zvonku Veselinoviću i Radoičiću po 40 odsto Inkopa, posao je procvetao. Konkretno, neto dobit Inkopa je 2017. bila oko četvrt, a 2018. oko pola miliona evra.

Već u prvoj godini, 2019, nove gazde su profit Inkopa povećale 30 puta, na nepunih 15 miliona evra. Nakon kratkog zatišja u godini pandemije, kada im je dobit pala na 9,2 miliona, već u 2021. profit je skočio na 15,2 miliona, a dve poslednje godine je veći od 17 miliona evra.

I sve to postigli su sa samo 137 zaposlenih, koliko ih je u proseku radilo u Inkopu prošle godine. Legalno, ova trojica ortaka na platnom spisku imaju 612 ljudi, jer firma Novi Pazar put ima 368 zaposlenih, Betonjerka Aleksinac 63, a još 44 radi u firmi Doli Bel, u čijem sastavu posluje i istoimeni restoran i hotel Grej na Kopaoniku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari