
Iako je projekat pruge od Beograda do granice sa Mađarskom, Srbija uglavnom sprovela uz pomoć Kine, učešće u njemu imala je i Evropska unija (EU), a taj udeo sada je predmet istrage, zbog potencijalne zloupotrebe sredstava.
Poznata evropska tužiteljka Laura Koveši vodiće istragu u Srbiji u vezi sa projektom pruge od Beograda do Budimpešte, a u sklopu koje se nalazi i železnička stanica u Novom Sadu, čija nadstrešnica je pala i usmrtila 15 osoba. Međutim, predmet njene istrage nije u vezi sa pogibijom građana, već isključivo sa potencijalnom zloupotrebom novca iz evropskih fondova prilikom rada na ovom projektu.
Ipak, ono što se zna, jeste da su ovaj projekat primarno radili Kinezi, a i da je najveći deo novca došao iz istog izvora, pa se otvorilo pitanje šta je tačno predmet istage Laure Koveši.
Tim povodom, redakcija Danasa pisala je Delegaciji EU u Srbiji, kao i Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Ministarstvu za evropske integracije.
Ministarstvo građevinarstva na naš upit nije odgovorilo, dok smo iz Ministarstva za evrospke integracije dobili odgovor da, prema informacijama koje oni poseduju, EU nije finansirala izvođenje radova na rekonstrukciji ili izgradnji pruge od Beograda do Budimpešte.
„Uključujući i radove koji se odnose na stanicu u Novom Sadu ili prateću infrastrukturu“, naveli su oni.
Isti odgovor za radove na samoj pruzi, dobili smo i od Delegacije EU u Srbiji. Oni tvrde da EU nije izdvojila sredstva za renoviranje železničke stanice u Novom Sadu.
Međutim, kada je reč o železničkoj pruzi od Beograda do mađarske granice, oni otkrivaju da je EU tokom prethodnih godina uložila značajna sredstva, kroz različite faze pripreme i realizacije projekta modernizacije.
„Još 2009. i 2010. godine EU je finansirala izradu prethodne studije izvodljivosti za modernizaciju i rekonstrukciju železničke veze između Mađarske i Srbije, u vrednosti od 300.000 evra“, podsetili su oni.
Dalje, prema njihovim tvrdnjama, u okviru IPA programa za 2011. godinu, EU je obezbedila 4,76 miliona evra za izradu studije izvodljivosti, procene uticaja na životnu sredinu, analize troškova i koristi, kao i preliminarnog projekta za deonicu Novi Sad – Subotica i železnički čvor Novi Sad.
„Takođe, EU je učestvovala u finansiranju rekonstrukcije Žeželjevog mosta, koji je deo železničke pruge Beograd – Novi Sad. Most, srušen tokom NATO bombardovanja 1999. godine, obnovljen je uz pomoć 40 miliona evra iz evropskih fondova, dok je ukupna vrednost investicije iznosila blizu 60 miliona evra“, zaključili su oni.
Dakle, prema ovim informacijama, zaljučuje se da je EU poslednji put učestvovala u ovom projektu na bilo koji način pre 14 godina.
Podsetimo, Koveši je istragu pokrenula zbog prijave privatnog lica, a istraga se, kako je rekla za RTS, bavi zajmovima koje je za rekonstrukciju pruge i stanice u Novom Sadu dodelila Evropska investiciona banka (EIB).
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.