Evropska komisija preispitaće u septembru propise o organskoj poljoprivredi, uključujući one koji se odnose na standarde za sertifikaciju i ocenu potencijalnih rizika od genetski modifikovanih kultura. U EU se organska hrana proizvodi na samo 2,2 odsto ukupnog poljoprivrednog zemljišta, uprkos snažnim nacionalnim programima podrške u nekim članicama Unije.

Farmeri koji se bave organskom poljoprivredom tvrde da je taj način proizvodnje bolji za zemljište, prirodne resurse i živi svet. Budućom mapom puta za sektor organske proizvodnje, koji najavljuje Evropska komisija, otvoriće se prostor za ažuriranje regulative iz 2007. godine i deset godina starog Akcionog plana za organsku poljoprivredu. Proizvođači organskih proizvoda uglavnom su izuzeti iz izmena Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) za period posle 2013. godine, o čemu je postignut dogovor krajem juna. Novi CAP treba da stupi na snagu 1. januara 2014, ali se procenjuje da će kašnjenja u procesu odobravanja odložiti primenu do 2015. godine.

Brojne grupe za zaštitu prirodne sredine nisu zadovoljne budućom CAP jer, kako kažu, nije otišla dovoljno daleko da ubedi farmere koji proizvode na tradicionalan način da pređu na organsku proizvodnju. Međunarodno udruženje pokreta za organsku poljoprivredu (IFOAM), vodeća evropska grupacija za organsku poljoprivredu, pozdravila je buduću mapu puta ocenjujući da je to još jedan doprinos jačanju sektora. „Preispitivanje propisa, politike i okvira za organsku hranu i poljoprivredu pruža mogućnost da se gradi uspeh organskog sektora“, ocenio je nedavno, na Evropskom organskom kongresu u Viljnusu, predsednik Udruženja Kristofer Stops. On se založio za razvoj regulative koja će pospešiti proizvodnju, ali i potrošnju organske hrane.

Organska proizvodnja predstavlja samo delić evropske poljoprivrede, uprkos snažnim nacionalnim podsticajnim programima u Austriji, Švedskoj, Estoniji i još nekoliko zemalja EU. Prema podacima švajcarskog Instituta za istraživanje organske poljoprivrede, organski proizvodi uzgajaju se na 10,6 miliona hektara, ili 2,2 odsto poljoprivrednih površina u EU. Za razliku od konvencionalne, u organskoj poljoprivredi se ograničeno koriste đubrivo i insekticidi, kao i antibiotici u odgoju stoke. Genetski modifikovane kulture su zabranjene, naglasak je stavljen na rotiranje kultura i autohtone vrste kako bi se zaštitio kvalitet tla, a stoka se gaji na otvorenom i hrani na pašnjacima ili organskim hranivom. Poljoprivrednici koji žele da promovišu svoju proizvodnju kao organsku moraju da poštuju propise EU o ratarstvu. Očekuje se da će nova mapa puta bolje „osvetliti“ više oblasti, uključujući sertifikaciju i označavanje organske hrane, postavljanje međunarodnih standarda organske proizvodnje u oblasti trgovine i uticaj genetski modifikovanog semena na organsku proizvodnju, pri čemu organske proizvođače najviše brine mogućnost ukrštanja.

Rasipanje vode

Prema podacima Organizacije UN za hranu i poljoprivredu, apsorbuje se čak 80 odsto svetske potrošnje vode, „žedni“ delovi sveta, poput Bliskog istoka, Severne Afrike i Centralne Azije, 90 odsto, što se smatra neodrživim. U Evropi 29 odsto ukupne potrošnje vode završi u poljoprivredi, a 55 odsto u industriji. Imajući u vidu procene da će svetska populacija do sredine veka narasti sa sedam na devet milijardi, što znači veću tražnju hrane, ali i biogoriva, stručnjaci upozoravaju da brojni delovi sveta na neodrživ način troše resurse.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari