Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za prvih osam meseci doživela pad od 0,4 odsto u odnosu na isti period 2022. 1Foto: Shutterstock/Baloncici

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u periodu od januara do kraja avgusta ove godine iznosila je preko 43,29 milijardi evra, što je u odnosu na isti periodu 2022. godine pad od 0,4 odsto, pokazuju rezultati Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Roba je izvezena u vrednosti od nešto više od 19 milijardi evra, što predstavlja rast od 7,1 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Što se tiče uvoza, roba je uvezena u vrednosti od 24,2 milijarde evra, što predstavlja smanjenje od 5,6 odsto u odnosu na ovaj period u 2022. godini.

Deficit je iznosio 5,15 milijardi evra, što je smanjenje od 34,3 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je 78,7 odsto i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 69,3 odsto.

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini.

Robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, pre svega tu su zemlje Evopske unije (EU), kao i CEFTA.

Zemlje članice EU čine 59,6 odsto ukupne razmene, do je u razmeni sa zemljama CEFTA ostvaren suficit od 1,83 milijarde evra, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 262,8 odsto.

 

Posmatrano pojedinačno po zemljama, najveći suficit u razmeni ostvaren je sa zemljama iz okruženja, pre svega sa Crnom Gorom (izvoze se električna energija i lekovi za maloprodaju, a uvoze se najviše električna energija i sušeno meso), Bosnom i Hercegovinom (izvoze se najviše gasna ulja i električna energija, a uvozi se električna energija i koks i polukoks od kamenog uglja) i Severnom Makedonijom (izvoz električne energije i električnih provodnika, a uvozi se najviše električna energija i katalizatori na nosaču).

Od ostalih zemalja ističe se i suficit sa Rumunijom, Slovačkom, Hrvatskom, Švedskom, Češkom, Velikom Britanijom, Bugarskom, Mađarskom i Moldavijom.

Najveći deficit javlja se u trgovini sa Kinom (zbog uvoza telefona za mrežu stanica i laptopova). Nakon Kine, slede deficiti sa Turskom, Italijom, Irakom, Ruskom Federacijom, Nemačkom, Belgijom, Holandijom, Austrijom, Poljskom, Španijom, Danskom, Slovenijom, Kazahstanom, Grčkom, Francuskom, Švajcarskom …

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari