Trend kretanja osnovnih ekonomskih parametara zabeležen u prethodnih nekoliko kvartala pokazao je da ekonomski oporavak zemalja Centralne i Istočne Evrope, nakon krize, neće biti ni lak, a ni zagarantovan. Činjenica je da trgovinske i finansijske veze sa Ekonomskom i monetarnom unijom (EMU) deluju kao kočnica razvoja, ali čak i ako bi se te veze poboljšale, rast bi u najboljem slučaju bio postepen. To je jedan od zaključaka analitičara Unikredit grupe iskazanih u kvartalnoj analizi ekonomskih pokazatelja u regionu CIE.

I mada zabrinutost analitičara u vezi sa krizom u EMU opada, oni su ipak korigovali prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda u regionu CIE, koji će u 2012. biti niži za 0,1 odsto, i zaustaviće se na 2,5 procentnih poena, dok su procene za 2013. niže za 0,3 odsto, tako da će rast BDP-a iznositi 3,1 odsto. Na tu korekciju uticala je neizvesnost kad je reč o oporavku na globalnom nivou, ali i nešto slabiji pokazatelji ekonomskog rasta koje region CIE beleži u prethodnih nekoliko meseci. Uprkos tome, više je razloga, poput produktivnosti radne snage i konkurentnosti koji navode na zaključak da se može biti optimista.

– Usporen rast i recesija predstavljaju najveću brigu za kreatore ekonomske politike. To je i nas navelo da smanjimo prognozu ekonomskog rasta EMU za ovu i narednu godinu, kako bismo pokazali da će oporavak ekonomske aktivnosti biti postepen. Preciznije rečeno, prognozu ekonomskog rasta za 2012. i 2013. godinu smanjili smo za 0,1 odsto, na minus 0,5 odsto, odnosno za 0,3 procentna poena na 0,3 odsto – kaže Džilijen Edžvort, glavni ekonomista u Unikredit grupi.

Industrija takođe trpi posledice slabije eksterne tražnje, što u poređenju sa 2011, kada je upravo industrija bila ključni faktor rasta BDP-a, predstavlja iznenađenje. Industrijska proizvodnja u julu pokazuje skroman oporavak, ali se postavlja pitanje njegove održivosti, utoliko pre što su podaci koji se odnose na avgustovske pokazatelje i dalje loši, dok globalna prognoza ukazuje na to da se postepeni oporavak može očekivati tek sledeće godine. Analitičari ukazuju i na to da slabost industrije ide uporedo sa slabošću potražnje, što je posledica kombinacije lošeg raspoloženja, loših uslova na tržištu rada i sporog kreditnog rasta. Potrošače ograničava i visoka stopa inflacije, kao i spor rast nominalne zarade, a bez značajnog oporavka tražnje, izgledi za povećanje zaposlenosti i zarada su neizvesni, pri čemu su manje zemlje ugroženije od velikih ekonomija.

S druge strane, pozitivno je to da region CIE nastavlja da beleži snažne prilive kapitala. Podaci za prva tri meseca 2012. godine pokazuju da je ukupan priliv kapitala u ovaj region bio negativan, ali da se portfolio zadržao na nivou od 14,7 milijardi evra, što je ekvivalentno prilivu ostvarenom u 2011. godini. U onim zemljama za koje postoje podaci za drugi kvartal, uočavaju se pozitivni trendovi, mada oni nisu toliko snažni kao u prvom kvartalu. Činjenica je takođe da se suočavaju sa stopama rasta BDP-a, koje su ispod onih planiranih u ovo vreme prošle godine. „Ukoliko pogledamo podatke za 2012, videćemo da je određeni broj zemalja suočen sa negativnim trendovima u fiskalnoj politici. Čak su i zemlje koje beleže slab rast, kao što su Hrvatska i Češka, uspele da smanje svoj budžetski deficit. U Rusiji, Kazahstanu, Turskoj, Češkoj i Poljskoj najviše je izražena primena odgovarajućih mera fiskalne politike kako bi se podržala ekonomska aktivnost“, ističe se u izveštaju Unikredit grupe.

Nisu samo vlade, već i centralne banke na tom zadatku, usmerene ka tome da pruže podršku u periodu krize što je izuzetno komplikovano u okruženju koje karakterišu inflatorni pritisci. Posebno je upečatljiv podatak da je, uprkos periodu koji je karakterisao usporen rast, inflacija u regionu iznad targetiranog nivoa (Rumunija predstavlja izuzetak). U ovoj fazi, rast ima prioritet, dok je ublažavanje inflacije odloženo za naredne mesece. Uprkos tome, analitičari Unikredita procenjuju da razloga za optimizam, ipak, ima.

– Zemlje CIE moraju da iskoriste benefite poboljšanja globalnog rasta. Utoliko pre što, kad je reč o produktivnosti rada, troškovima i konkurentnosti, postoje brojne svetle tačke u ovom regionu. Jer iako je kriza usporila stopu rasta produktivnosti rada u zemljama CIE, ona znatno nadmašuje onu u Nemačkoj. Istovremeno, troškovi radne snage ostaju konkurentni, sa izuzetkom Slovenije. U takvom okruženju, neophodno je da zemlje regiona CIE nastave da rade kako bi maksimalno iskoristile šansu za srednjoročni, odnosno dugoročni održiv rast – procenjuje Đani Franko Papa, koji je u Unikredit zadužen za poslovanje banaka u regionu CIE.

Optimistične prognoze

Očekujemo da će četvrti kvartal karakterisati najniže vrednosti ekonomskih pokazatelja, dok će se BDP u toku sledeće godine postepeno oporavljati. Tako, recimo, u Sjedinjenim Američkim Državama očekujemo rast od 2,1 odsto (do kraja 2012), odnosno 2,3 odsto u narednoj godini. Kad je reč o zemljama CIE, gde su u prethodna četiri kvartala zabeležene najniže stope rasta u prethodnih 10 godina, taj region će, ipak, nadmašiti EMU s obzirom na to da se u 2012. očekuje rast BDP-a od 2,1 odsto, a u 2013. rasta od 3,5 odsto – procenjuje Džilijen Edžvort, glavni ekonomista u Unikredit grupi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari