Šta donose promene Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije?

Naime, kako bi stimulisali proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije nadležni u Srbiji su svojevremeno uveli sistem fid in tarifa koji vlasnicima OIE garantuju da će u periodu od 12 godina Elektroprivreda Srbije za “zelene kilovate” dobijene u njima plaćati veću cenu od tržišne. To je obrazloženo time da je nužno stimulisati proizvođače iz obnovljivih izvora kako bi oni troškove investicije mogli da isplate u dogledno vreme.

Taj sistem je još uvek aktuelan a troškove zbog toga što EPS skuplje plaća “zelenu” struju snose potrošači kroz takse za podsticaj razvoja OIE. Time su njihovi računi za struju veći nego što bi slučaj bio da podsticaji ne postoje. Kako to u praksi izgleda može da posluži dostupni podatak da je EPS 2016. godine od potrošača naplatio čak 2,5 milijarde dinara za struju dobijenu iz obnovljivih izvora energije.

Izmenama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije stvar bi trebalo da se promeni jer će se garantovane cene struje iz obnovljivih izvora dodeljivati na aukcijama međutim to ne znači da naknadu za stimulisanje OIE građani više neće plaćati kao i da će zbog promena računi biti niži.

Razlog za to je taj što će sistem fid in tarife i dalje važiti za mala postrojenja snage manje od 500 kilovata, tu spadaju i male hidroelektrane, i vetroparkove snage manje od tri megavata, s tim što one više nisu fiksne već će se za njihov iznos učesnici nadmetati na aukciji. Na aukciji se određuje početna visina fid in tarife a učesnici se na njoj nadmeću kako bi dali najnižu ponudu i time dobili posao. Te fid in tarife su fiksne i obezbeđuju veću cenu od tržišne u periodu od 12 godina koliko ugovor potpisan sa EPS-om traje.

Kako za Danas objašnjava Željko Marković, stručnjak za energetiku kompanije Dilojt kada je pak reč o velikim proizvođačima čiji su proizvodni kapaciteti veći od 500 kilovata za njih fid in tarife neće važiti već će se oni na aukciji nadmetati za najpovoljniju cenu koja će biti prihvaćena. Aukcije će organizovati resorno Ministarstvo rudarstva i energetike.

– U praksi će to izgledati tako što će nadležni odrediti maksimalnu cenu struje na aukciji. To znači da cene veće od nje na aukciji neće biti razmatrane. Učesnici aukcije će se pak među sobom takmičiti ko će dati najnižu cenu struje. Pobednik će na taj način steći pravo da u narednih 12 godina ima zagarantovanu cenu struje, bez obzira kolika je njena tržišna vrednost u tom trenutku.

U slučaju da cena struje na domaćoj berzi u Srbiji bude niža od dobijene na aukciji razliku do nje proizvođaču će nadokanditi država. Ako pak, cena na berzi bude veća od one dobijene na aukciji, proizvođač će biti dužan da tu razliku nadokandi državi – objašnjava za Danas Željko Marković, stručnjak za energetiku kompanije Dilojt.

Novac koji će država isplatiti proizvođaču ako je zagarantovana cena niža od trenutne tržišne će biti namirena iz takse koje će plaćati potrošači električne energije u Srbiji. Dakle, i pored izmena maloprodajna cena struje za potrošače će i dalje biti veća nego što je tržišna. Marković objašnjava da će taj procenat biti ipak manji nego što je to slučaj sada jer će EPS inkasirati deo sredstava od proizvođača iz obnovljivih izvora energije kada cena struje na tržištu bude veća od zagarantovane na aukciji jer će tada biti u obavezu da tu razliku isplati državi. U tom procentu će onda biti i manji iznos računa za struju koji plaćaju potrošači u Srbiji,

Za razliku od proizvođača struje iz obnovljivih izvora energije čiji su proizvodni kapaciteti manji od 500 kilovata a imaju pravo na fid in tarifu koji će struju moći da prodaju samo EPS-u, veliki koji se nadmeću na aukcijama za zagarantovanu cenu će je prodavati na slobodnom tržištu, kome žele, a cenu koju su izborili na aukciji će uvek imati bez obzira na berzansku cenu. Manji proizvođači koji imaju ugovore sa EPS-om pak uvek mogu da ih raskinu i svoju struju ponude na berzama ako ocene da će tako zaraditi više.