Šta je „toplotna inflacija“ i zašto poljoprivrednici ne mogu sami spasiti poljoprivredu?

U Bosni i Hercegovini i Srbiji poljoprivrednici traže od svojih vlada da im pomognu da spasu useve koji su uglavnom uništeni sušom i visokim temperaturama.

U Srbiji su blokade puteva trajale osam dana jer su poljoprivrednici bili nezadovoljni cenom suncokreta.

Situacija sa nezadovoljnim poljoprivrednicima i uništenim usevima je slična širom Evrope, gde se očekuje pad prinosa zbog toplotnih talasa i suša, što će pogoršati uticaj rata u Ukrajini na cene hrane.

Sve je veći strah od takozvane „toplotne inflacije“ – gubitka osnovnih useva uzrokovanih klimatskim promenama zbog kojih bi cene hrane ove jeseni mogle da dostignu nove maksimume, produbljujući krizu troškova života.

EU predviđa pad prinosa kukuruza, suncokreta i soje za oko osam do devet odsto zbog vrućeg vremena širom kontinenta.

Ujedinjene nacije upozoravaju da su potrebne održive i efikasne tehnike upravljanja poljoprivredom da bi se uzgajalo više hrane na manje zemlje i sa manje vode, a ljudi moraju da promene svoje odnose sa hranom, stočnom hranom i vlaknima – prelaskom na biljnu ishranu i smanjenjem potrošnje životinja, piše Radio Slobodna Evropa.

U Srbiji je danima bilo blokirano nekoliko puteva

Poljoprivrednici su, posle osmodnevnih protesta širom Srbije, postigli dogovor sa Vladom Srbije o ceni suncokreta, javila je u utorak Radio-televizija Srbije (RTS).

Kako je potvrđeno RTS-u, prema konačnom sporazumu koji je parafirala Vlada Srbije, konačna cena suncokreta poljoprivrednim proizvođačima je 73 dinara po kilogramu, a isplata je ugovorena do 15. oktobra tekuće godine.

Istim ugovorom, brokerska marža je ograničena na maksimalno 2,6 dinara, dok troškove transporta robe od mesta kupovine do uljare snose same uljare.

Što se tiče goriva, podsticaj će u narednom periodu iznositi 20 dinara po litru, za 50 litara po hektaru, dok će premija za mleko za jedan kvartal u 2022. godini porasti na 15 dinara.

Vlada se obavezala da će u narednom periodu razgovarati sa stočarima, u vezi sa kreiranjem mera u sektoru stočarstva, a istim dokumentom se poljoprivrednicima omogućavaju moratorijumski krediti na period od 12 meseci.

U Vladi Srbije za RTS je rečeno da su zadovoljni uspešnim okončanjem pregovora, kao i da su očekivali ovakav scenario s obzirom na to da je na sastanku 15. avgusta postignut visok stepen saglasnosti.

Obostrano je naglašeno da će ubuduće zajedno raditi na svim daljim koracima ka poboljšanju uslova rada poljoprivrednika u Srbiji i uvereni da će stalnom komunikacijom i redovnim sastancima ovakve situacije biti sprečene.

Još ne izlaze na proteste u Bosni i Hercegovini…

Nekoliko udruženja poljoprivrednih proizvođača u Bosni i Hercegovini zatražilo je da se na nacionalnom nivou proglasi elementarna nepogoda zbog suše.

Zahtev je upućen u petak, 12. avgusta, a zajednički su ga usaglasili predstavnici udruženja iz svih delova Bosne i Hercegovine dan ranije na sastanku u Bijeljini, na istoku Bosne i Hercegovine.

Poljoprivrednici tvrde da je šteta na prinosu zbog suše veća od 50 odsto, a da ni entitetske ni državne institucije ne rade dovoljno na suzbijanju štete, zbog čega je jesenja setva upitna.

Poljoprivrednici ističu da za sada neće u proteste, ali da se taj stav može promeniti ukoliko ne bude odgovora od države.

Savo Bakajlić ove godine zasijao je ukupno 30 hektara, od čega je polovina zasijana kukuruzom.

Za Radio Slobodna Evropa kaže kako je ovogodišnja setva bila „najskuplja“ otkad se bavi poljoprivredom, a sa velikim podbačajem roda zbog suše.

„On (kukuruz) izgleda ovako, znači spaljen i nema ništa. Ja ću sledeće nedelje pokušati naterati kombajn da prikupim bar za silažu za to malo stoke bar da preživi, a sve ovo ostalo će biti podbačaj, mislim za oko 80 posto“, naveo je Bakajlić.

Ovaj poljoprivrednik navodi da razmišlja i o prestanku aktivnog bavljenja poljoprivredom.

Evropa ima iste probleme

Suša na reci Rajni sve više opterećuje lance snabdevanja i stvara nove probleme nemačkoj ekonomiji.

Nedostatak padavina u poslednjih nekoliko meseci znači da teretni brodovi sada prevoze lakše terete, troškovi transporta rastu, a ekonomski i energetski rizici se dodatno pogoršavaju, pišu svetski mediji.

Nivo Rajne, naglašava britanski javni servis Bi-Bi-Si, još nije pao na najniži zabeleženi nivo – kada je u oktobru 2018. iznosio 25 centimetara – iako prognoze ukazuju da će vodostaj nastaviti da pada.

EU predviđa da će prinosi kukuruza, suncokreta i soje pasti za oko 8 do 9 procenata zbog vrućeg vremena širom kontinenta. Zalihe jestivog ulja i kukuruza već su bile pod pritiskom, jer je Ukrajina veliki proizvođač, a Rusija je blokirala izvoz.

Vladimir Putin, ruski predsjednik, odbijao je dopustiti isporuke žitarica i drugih prehrambenih proizvoda iz Ukrajine, iako je postignut krhki dogovor o nekim pošiljkama koji bi trebao omogućiti da barem dio ukrajinske žetve stigne na svjetska tržišta.

„Putinov napad na trgovinu žitom bio je vrijedan prezira. To također pokazuje da je očajan“, izjavio je Hamish de Bretton Gordon, stručnjak za hemijsko oružje za The Guardian.

Rat u Ukrajini također je podigao cijene goriva i gnojiva, bitnih inputa za poljoprivredu, što je dodatno podiglo cijene hrane.

Veliki dijelovi Evrope bili su pogođeni sušom i vrućim vremenom posljednjih sedmica, uključujući Španiju, južnu Francusku, centralnu i sjevernu Italiju, centralnu Njemačku, sjevernu Rumuniju i istočnu Mađarsku.

Prema posljednjem mjesečnom izdanju biltena Mars, koje je objavio Zajednički istraživački centar EU, suša i toplotni val u mnogim su se regijama poklopili s fazom cvjetanja ključnih usjeva, a rezervoari vode na mnogim su mjestima na preniskim razinama da bi ih mogli ispuniti potražnja za navodnjavanjem.

Italija proglašava vanredno stanje

U Italiji su nestašica vode i suša doveli do pada od čak 45 posto u prinosima kukuruza i stočne hrane, te 30 posto smanjenja u proizvodnji pšenice i riže, prema sindikatu farmera Coldiretti.

Suša je također utjecala na proizvodnju voća i mlijeka u zemlji, koja je pala između 15 i 20 posto kao rezultat toplinskog vala, zbog čega je talijanska vlada ovog jula proglasila vanredno stanje u pet regija.

Prema riječima predsjednika Maria Draghija, nedostatak padavina, zajedno s rastućim temperaturama, ozbiljno je utjecao na dvije glavne talijanske rijeke, Po i Tiber, koje su praktički presušile, što je dovelo do najveće suše s kojom se zemlja suočila u 70 godina.

Rijeka Po i okolni drenažni bazeni posebno su značajni za talijansku poljoprivrednu industriju jer se ovdje uzgaja više od polovice nacionalne svinjske i goveđe stoke.

Na talijanski poljoprivredni sektor također je utjecao porast troškova proizvodnje koji je proizašao iz sukoba u Ukrajini, što je stvorilo nestašice gnojiva, situaciju pogoršanu lošim upravljanjem infrastrukturom, što je dovelo do curenja vode od oko 30 posto.

Ceo tekst možete pročitati na Radio Slobodna Evropa.