Telekom Austrija pojavljuje se kao glavni interesent za kupovinu srpskog Telekoma, saznaje Danas kod više kompetentnih izvora. Austrijanci se pripremaju za dju dilidžens fazu, kada bi trebalo da se detaljnije upoznaju sa situacijom u našoj kompaniji, navode ti izvori, što će biti moguće kada država raspiše tender i omogući uvid zainteresovanim ponuđačima u poslovanje Telekoma.

Saga sa Dojče telekomom tako, izgleda, odlazi u drugi plan, ako ne i u zaborav, bez obzira na činjenicu da se bilo „duboko zaoralo“ u komunikaciji oko trgovine sa Nemcima.

Iz ruku Borka Stefanovića, političkog direktora Ministarstva spoljnih poslova, koji se prema ovim izvorima nalazio na čelu neformalnog tima za kontakte sa Dojče telekomom, pregovaračka palica prešla je u ruke Mlađana Dinkića, potpredsednika Vlade Srbije. Drugim rečima, pregovaranje sa Austrijancima od Demokratske stranke preuzeo je G17 Plus.

Interesantno je, dodaju naši izvori, da se u ovoj priči sada pominje i ime austrijskog biznismena Martina Šlafa kao međuigrača. On je sredinom 2005. od Bogoljuba Karića kupio Mobtel, a zatim u dogovoru sa vlastima Srbije pristao na udeo od 30 odsto koji mu je kasnije isplaćen prodajom te kompanije Telenoru. Zbog tadašnjeg bližeg upoznavanja sa srpskim vlastima tokom maratonskih pregovora, sada može da nastupa kao posrednik u razgovorima. On je i ranije istupao kao neka vrsta prethodnice Telekoma Austrija. Tako je u Bugarskoj najpre kupio operatera, doveo u red njegovo poslovanje i potom ga prodao Austrijancima. Kako se spekulisalo u medijima, to je trebalo da bude ideja i sa Mobtelom. Ovoga puta ne očekuje se da Šlaf prvo kupi srpski Telekom, ali bi mogao da bude posrednik u razgovorima.

Telekom Austrija, pored Dojče telekoma, ima najviše interesa da kupi Telekom Srbija. Strategije velikih telekomunikacionih kompanija najčešće se baziraju na zaokruživanju biznisa u jednoj zemlji ili regionu. Tu najjači adut ima Dojče telekom koji je vlasnik većine dominantih operatera fiksne telefonije i nekoliko operatera mobilne telefonije u regionu. S druge strane, Telekom Austrija u regionu je najviše prisutan u mobilnoj telefoniji (Srbija, Bugarska, Makedonija, Hrvatska i Slovenija). Kupovinom srpskog Telekoma, objedinili bi poslovanje u fiksnoj i mobilnoj telefoniji u Srbiji što je bitan adut za razvoj poslovanja (Telekom i Vip). Zbog toga, austrijska i nemačka kompanija imaju mnogo veći motiv da „odreše kesu“ od recimo egipatskog Oraskoma ili švedske Telija Sonere. Problem za srpske vlasti je to što, prema nezvaničnim informacijama, Nemci ne žele previše da plate pa kao adut ostaju Austrijanci. Oni su interes da rade i u fiksnoj telefoniji u Srbiji potvrdili učešćem na tenderu za licencu, ali nisu dostavili ponudu pa je licenca pripala Telenoru.

Telekom Austrija grupa ima operatere u Austriji, Lihtenštajnu, Belorusiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bugarskoj i Makedoniji. U prvoj polovini ove godine, TA je povećala broj korisnika u mobilnoj telefoniji za 5,9 odsto na 19,2 miliona, dok je prepolovila gubitke pretplatnika u fiksnoj. Ukupni prihodi kompanije pali su za 3,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine, sa 2,38 na 2,29 milijardi evra. Zarada pre poreza i ostalih obaveza pao je 8,3 odsto sa 904,8 na 829,7 milion evra, a neto 4,6 odsto sa 167,6 miliona na 159,9 miliona.

U ekspanziji

Telekom Austrija planira nove akvizicije u regionu. Prema pisanju austrijske štampe, najveća austrijska telekomunikaciona kompanija zainteresovana je za kupovinu trećeg najvećeg operatera u Sloveniji T2, koji pruža usluge Interneta, digitalne televizije, fiksne i mobilne telefonije. Više informacija o toj transakciji očekuje se u septembru.

Smanjenje konkurencije

Ono što u ovom trenutku ostaje nepoznanica jeste da li bi Komisija za zaštitu konkurencije dozvolila objedinjavanje Vipove i Telekomove mobilne mreže i smanjenje konkurencije na tržištu. Naime, ukoliko bi Telekom Austrija kupio srpski Telekom, MTS i Vip bi u mobilnoj telefoniji zajedno imali više od 70 odsto tržišta posmatrano po broju korisnika (i oko 60 odsto posmatrano po prihodima), a i broj operatera bio bi smanjen sa tri na dva. Prema zvaničnim podacima RATEL-a s kraja 2009. godine, MTS ima 59,7 odsto tržišta, a VIP još 11,6 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari