U crnogorskim draguljima uživaju gosti sa svih meridijana

  O ljubaznosti zaposlenih, i njihovoj spremnosti da uvek budu na usluzi posjetiocima, ne treba posebno govoriti, jer je to nešto što se podrazumijeva. Na broj posjetilaca svakako utiče i to što u svijetu raste interesovanje za posjetu zaštićenim područjima i aktivnostima, poput pješačenja, vožnje biciklom, splavarenja… koje se definišu kao aktivan odmor. A svih tih sadržaja ima u nacionalnim parkovima: Durmitor, Skadarsko jezero, Biogradska gora, Lovćen, Prokletije. Otuda ne čudi rast broja gostiju zabilježen u prvih pet mjeseci u gotovo svim crnogorskim nacionalnim parkovima, sem na Biogradskoj gori.

Od 1. januara do 5. juna nacionalne parkove posjetilo je ukupno 38.836 radoznalih turista, odnosno 14 odsto više nego u istom periodu lane, kada je registrovano 33.941 gost. U upravi Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore kažu da je najviše posjetilaca bilo na Durmitoru – 13.702, što je za 30 odsto više nego prošle godine. Nacionalni park Skadarsko jezero je, pak , za pet mjeseci posjetilo 9.985 turista, odnosno deset odsto više, dok je u Lovćenu evidentirano 12.072 posjetilaca (rast za 12 odsto). Jedino je u NP Biogradska gora zabilježen, za osam odsto manji, broj posjetilaca – taj park obišlo je 3.077 turista. Gosti dolaze maltene sa svih strana svijeta, kako iz regiona, tako i iz ostalih djelova Evrope, pa čak i sa drugih kontinenata.

Na rast posjetilaca svakako utiče i to što u svijetu raste interesovanje za zaštićena područja. Nadležni u nacionalnim parkovima Crne Gore pažljivo osluškuju zahtjeve gostiju i tome prilagođavaju ponudu koja se stalno obogaćuje u vidu novih staza, vidikovaca, kućica za posjetioce i sličnih sadržaja primjerenih nacionalnim parkovima. Podsjećanja radi, i prošle godine zabilježen je rekordan broj posjetilaca u nacionalnim parkovima od oko 310.000, čime je za oko 30 odsto nadmašen bilans iz 2014. Najviše ih je bilo na Durmitoru, oko 130.000 sa plaćenim ulaznicama. Zanimljivo je da je procentualno najveći rast zabilježen u NP Lovćen – čak za više od sto odsto, s obzirom na to da je prošle godine Lovćen obišlo više od 75.000 turista, dok ih je u 2014. bilo oko 34.000. Prošle godine najmanje atraktivan turistima bio je park Prokletije (registrovano oko 2.500 posjetilaca), ali razlog tome je što su Prokletije tek prije neku godinu proglašene nacionalnim parkom, a ulaznice su se prvi put naplaćivale 2015. godine što znači da treba vremena za valorizaciju i prezentaciju sadržaja ovog parka.

Istorija u brošuri
U NP Durmitor posjeduju veoma zanimljivu, maltene istorijsku publikaciju, koju su ambasadorima i novinarima, koji su obišli Durmitor i Žabljak, poklonili gostoljubivi domaćini. Riječ je o publikaciji „Durmitorska partizanska republika“ (sa podnaslovom Nacionalni park Durmitor – Žabljak), koja je štampana još 1984. godine. Dvije trećine sadržaja brošure, u kojoj se mogu naći i fotografije Josipa Broza Tita iz 1970. godine iz vremena kada je boravio na Durmitoru, posvećeno je učešću naroda ovoga kraja u NOB-u, dok trećina opisuje prirodne ljepote i karakteristike NP Durmitor. Tu su i informacije o turističkoj ponudi, kao i ostale servisne informacije iz tog perioda. Publikacija je štampana u 20.000 primjeraka u okviru biblioteke Turistički vodiči – Spomenici revolucije, a izdavači su bili Nacionalni park Durmitor i NIŠRO Turistička štampa Beograd.

Gudrun štajnaker, ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori
Nacionalni parkovi nisu valorizovani na pravi način
– Ukoliko se ne posveti više pažnje očuvanju životne sredine, plašim se da bi Crna Gora, za deset godina, mogla da se nađe u goroj poziciji nego što je danas. Nesporno je da Crna Gora raspolaže raznovrsnim prirodnim ljepotama i da su ljudi izuzetno gostoprimljivi, ali to nije dovoljno da bi se turistička ponuda podigla na viši nivo. Posebno vrijedni su nacionalni parkovi koji nijesu zaštićeni, niti valorizovani na pravi način. Ta konstatacija se, prije svega, odnosi na NP Skadarsko jezero, dok je situacija sa, recimo, NP Durmitor bolja. Zaštita ulcinjske Solane takođe je jedan od prioriteta, utoliko prije što pregovori sa Evropskom unijom, konkretno poglavlje 27, neće biti otvoreno dok se ne zaštiti područje Solane – kaže za Danas ambasadorka NJemačke u Crnoj Gori Gudrun štajnaker, koja uskoro napušta mjesto ambasadora zbog odlaska u penziju.

Ona je preporučila aktuelnoj vlasti da bolje sarađuje sa civilnim sektorom, čije bi inicijative, naročito one u vezi sa očuvanjem životne sredine, trebalo ozbiljnije razmatrati. Ambasadorka NJemačke tvrdi da maksimum nije ostvaren ni kada je riječ o stranim ulaganjima, koja su ispod očekivanja ne zbog veličine države, već zbog nekonkurentnosti i nesigurnosti investiranja u Crnoj Gori. Uz opasku da Crna Gora ima dobre zakone, ona ističe da je problem u implementaciji tih zakonskih rješenja. „To praktično znači da da nema pravne sigurnosti i zato predlažem predstavnicima aktuelne vlasti da najprije poštuju zakone koje su sama donijeli, a zatim i da čuvaju bogatstvo koje im je priroda podarila“, poručuje ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori.

B. P.