U Zrenjaninu ludaje rodile odlično: Kakve veze vremenske prilike imaju sa njihovom prodajom 1privatna arhiva

Iako ludaje ne vole sušu, ove godine rodile su odlično a “rekorderke” na njivi dostigle su i 40 kilograma. Kilogram ove zdrave biljke skuplji je nego lane ali potražnja, zbog lepog vremena, još nije velika.

Jovan Gavrilović iz Čente ove godine je na njivama uzgajio oko dva vagona ludaje. Najviše je imao domaćih, belih ludaja, a nešto manje hokaido bundeve i muskatne, zelene i žute, takozvane „tamburice“. Najmanje je posejao ukrasnih ludaja.

Iako je pretila opasnost da rod ludaje ove godine podbaci zbog dugotrajne suše i visokih temperatura, prinos je odličan, ali Jovana sad muči prodaja.

“Ludaju prodajem na veliko, nakupcima, jer nemam vremena da se bavim prodajom na pijaci. I, evo sad mi se dogodilo da me je veliki kupac ostavio na cedilu, odustao je od ugovorene prodaje, pa lupam glavu šta ću sa dva vagona ludaje. Dosada sam prodao nešto malo, tri, četiri tone. Mislim da je na slabiju prodaju uticalo ove lepo vreme, još se ludaja ne traži toliko. Nemam hladnjaču pa ne mogu da je čuvam preko zime. Mora da ode do mrazeva. Cena je nešto viša ove godine, na veliko od 50 do 60 dinara za kilogram”, kaže ovaj poljoprivrednik iz Čente.

Jovan svaku sortu seje na odvojenim njivama da ne dođe do ukrštanja. Zemlja mora da bude odlična i posebno se priprema.

“Prvo jedne godine sejem pšenicu ili ječam, pa je onda dobro đubrim stajnjakom, i tek onda sejem ludaju. Moja ludaja je skoro pa organska, iako nemam sertifikate. Gajim je na prirodan način, pa je, između ostalog, dajem svinjama, pored druge hrane”, kaže Jovan Gavrilović.

Organske ludaje gaji povrtar Šandor Balanji iz Lukinog sela. Ludaje u različitim pakovanjima Šanji prodaje na novobegoradskoj pijaci.

“Tradicionalno gajimo dve sorte, hokaido i ibicu. Ove godine su ludaje, bez obzira ne nepovoljne uslove, rodile vrlo dobro. Deo će nam i propasti na njivi, jer su septembarske kiše pospešile vegetaciju, pa su nam narasle bundeve i do sedam, osam kilograma, ali neće uspeti da sazru. Bundeve su nam svake godine u prvih deset kultura za sejanje. Mi ih i sušimo, prodajemo cele ili na parče, a za bundeve imamo stalne mušterije”, kaže Šandor Balanji.

Bundeve su nekad, u zimskim mesecima, bile obavezna namirnica na svakoj trpezi. Kad nije bilo banana, pomorandže se kupovale deci za Novu godinu, a za kivi i avokado niko nije ni znao, bundeve ili ludaje su bile neophodan izvor vitamina i minerala tokom zime.

Pečene u peći, u kriškama ili u plehu, u kolačima, kao džem, za doručak ili večeru, bar jednom nedeljno bile su na jelovniku.

Danas se vreme promenilo, ali ludaje su i dalje naša, domaća banana, kažu stručnjaci za ishranu.

A, na pitanje koje su ludaje najbolje, Jovan Gavrilović odgovara – naše. One velike, bele, domaće.

“Domaće mogu duže da stoje i dobre su za sve, za kolače, pečenje… Hokaido je suva bundeva, odlična za čorbice. Muskatne su ukusne i mirisne, ali vodenaste, pa se brzo kvare. Ali, za bilo koju da se odlučite, treba ih uvrstiti u jelovnik, jer su zdrave” zaključuje naš sagovornik.

Više vesti iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari