Avioni kompanije Er Korio nekada su preletali prostor Evroazije povezujući komunističku Severnu Koreju sa prestonicama zemalja Hladnog rata i sletali u Moskvu, Prag i Istočni Berlin. Danas vremešni avioni ruske proizvodnje skromne državne kompanije uglavnom kruže rutama u blizini domovine, dok su letovi dalje od kineskih i ruskih gradova na Dalekom Istoku izuzetno retki.

Avioni kompanije Er Korio nekada su preletali prostor Evroazije povezujući komunističku Severnu Koreju sa prestonicama zemalja Hladnog rata i sletali u Moskvu, Prag i Istočni Berlin. Danas vremešni avioni ruske proizvodnje skromne državne kompanije uglavnom kruže rutama u blizini domovine, dok su letovi dalje od kineskih i ruskih gradova na Dalekom Istoku izuzetno retki. Međutim, povećani broj turista, trgovaca i državnih zvaničnika poslednjih godina osigurao je da postojeći letovi Er Korija obično budu puni. Kompanija je posle mnogo godina ponovo naručila novi avion. Južnokorejska novinska agencija Jonap prenela je prošle nedelje, pozivajući se na diplomatske izvore u Kini, da će lider Severne Koreje Kim Džong Il verovatno putovati u Vijetnam i Kinu novom letelicom. „Stigli su zlatni dani. Er Korio ima više posla nego ikada“, izjavio je Nik Boner, direktor kompanije iz Pekinga, koja organizuje grupne ture i individualne aranžmane za avanturiste sa Zapada i iz azijskih zemalja u Severnu Koreju. Bonerova agencija beleži stalni rast posetilaca Severnoj Koreji. Tokom 1998. godine njegov Korio turs ispratio je samo 98 turista u Severnu Koreju. Pretprošle godine preko ove agencije putovalo je 200 turista, a prošle čak 1.100. Boner je izjavio da povratna karta od Pekinga do Pjongjanga košta 230 evra u ekonomskoj klasi i 390 evra u biznis klasi. Er Korio trenutno leti na samo tri destinacije u inostranstvo dok domaći saobraćaj ne postoji. Tri puta nedeljno leti za Peking, dva puta za kineski grad Šenjang i jednom za Vladivostok. Er Korio u decembru je kupio avion „tu 204-300“ kompanije Tupoljev čime je obogatio flotu u kojem su po jedna letelica proizvođača Tupoljev, Antonov i Iljušin.
Sijetl – Majkrosoft korporacija saopštila je prošle nedelje da je kupila Internet sajt namenjen turistima, Ferkest, ali nije objavila koliko je novca izdvojila za ovu kupovinu. Ferkest se bavi procenom da li će cene avionskih karata padati ili rasti kako bi pomogao putnicima u odluci kada da kupe kartu za planirano putovanje. Ferkestov sajt ima i deo za pretraživanje cena hotelskih soba, a takođe savetuje turiste da li je reč o dobroj ceni ili ne. Pre nego što je došlo do kupovine, kompanije su potpisale ugovor zahvaljujući kojem su pojedine Ferkestove tehnologije prenete i na Majkrosoftov MSN sajt za turiste. Akvizicija je obavljena 9. aprila, a portparolka Majkrosofta Vitni Burk izjavila je da će zaposleni u Ferkestu postati radnici Majkrosofta. Ferkest, ranije poznat kao Hamlet, prikupio je više od 20 miliona dolara kapitala od 2004. godine zahvaljujući investitorima.
Kuala Lumpur – Operater Malezijske berze saopštio je u petak da je zabeležio pad profita za 40 odsto u prvom kvartalu jer su kreditna kriza u SAD i domaća politička nesigurnost smanjila aktivnosti na tom tržištu. Malezijska berza ostvarila je dobit od 42,1 miliona ringita (8,4 miliona evra), dok je godinu dana ranije zaradila 70,2 miliona ringita. I ukupni prihodi berze zabeležili su pad, sa 136,1 miliona na 101,3 miliona ringita. „Ovom rezultatu doprineo je pad obima trgovine na tržištu kapitala zbog opreznosti investitora prema problemu sabprajm krize i nedavnog izbijanja lokalnih političkih problema“, navodi se u saopštenju Malezijske berze. Vladajuća koalicija premijera Abdulaha Ahmad Badavija zabeležila je na izborima 8. marta najlošiji učinak do sada i izgubila kontrolu nad pet država, kao i dvotrećinsku većinu u parlamentu. Malezijska berza procenjuje da će postizanje rezultata planiranih za 2008. predstavljati izazov. „Razvoj događaja na političkoj sceni uticaće na učinak na tržištu u preostalim kvartalima iako su osnovni ekonomski pokazatelji nepromenjeni“, stoji u saopštenju.
Islamabad – Kina će ponuditi Pakistanu pozajmicu sa niskom kamatnom stopom u vrednosti od 500 miliona dolara kako bi pomogla svom savezniku da smiri rastuće finansijske probleme, saopštio je ministar spoljnih poslova Pakistana. Šah Mehmud Kureši objavio je ovaj dogovor nakon nedavne posete Kini i nakon što je Pakistan ugostio rutu olimpijske baklje bez protesta. Kureši, koji je tokom posete Kini od 10. do 15. aprila pratio predsednika Mušarafa, ocenio je da je poseta bila „veoma uspešna“. „Ako uopšte imamo nekog pouzdanog partnera, iskustvo mi govori da je to Kina“, izjavio je Kureši. Kureši je član partije pokojne bivše premijerke Benazir Buto, koja je porazila pristalice Mušarafa na februarskim izborima i sada predvodi novu vladu. Nova vlada nasledila je privredu punu problema. Suočena je sa lošim budžetom i deficitom plaćanja na koji najviše utiče rast cena sirovina poput nafte. Svetska banka zatražila je prošlog meseca od nove administracije da preduzme hitne korake ili će se suočiti sa krizom iako privreda i dalje raste po godišnjoj stopi višoj od šest odsto. Prošle nedelje Kureši je izjavio da se Pakistan suočava sa „velikim ekonomskim problemima“, ali je izrazio nadu da će ih vlada rešiti. On je dodao da trgovinska razmena Kine i Pakistana iznosi 6,8 milijardi dolara, kao i da se nada da će do 2011. dostići iznos od 15 milijardi dolara.
San Francisko – Kompanija Gugl uspešno je realizovala formulu za onlajn oglašavanje i ubrzala razvoj izvan SAD čime je u prvom kvartalu ove godine obezbedila rast profita veći nego što su analitičari očekivali, čime je rešila neke od briga koje su sputavale rast vrednost akcija kompanije ove godine. Nakon objavljivanja izveštaja, akcije Gugla koje su donedavno gubile na vrednosti, ostvarile su rast od 76 dolara ili 17 odsto. Više od polovine ukupnih prihoda Gugla stiglo je izvan SAD, po prvi put u devet i po godina dugoj istoriji kompanije. Lider među Internet pretraživačima zaradio je 1,31 milijardi dolara ili 4,12 dolara po akciji u prva tri meseca ove godine. Reč je o povećanju zarade za 30 odsto u odnosu na isti period prošle godine kada je Gugl ostvario profit od milijardu dolara. Da nije bilo troškova za isplatu akcija svojim radnicima, Gugl bi zaradio 4,84 dolara po akciji. Ukupni prihodi u prvom tromesečju iznosili su 5,19 milijardi dolara ili 42 odsto više u odnosu na prihode od 3,66 milijardi dolara u prva tri meseca 2007. godine. Nakon plaćanja naknade svojim advertajzing partnerima ukupbi prihodi Gugla iznose 3,7 milijardi dolara što je za 100 miliona dolara više nego što su analitičari očekivali. „Jasno je da smo dobro pozicionirani za period 2008. i posle toga, bez obzira na poslovni ambijent kojim smo okruženi“, izjavio je generalni direktor Gugla Erik Šmit. Međutim, pojedini analitičari i investitori ostaju oprezni jer veliki deo prihoda Gugla od reklama stiže od malih i srednjih preduzeća, koja su sklonija smanjivanju izdataka u slučaju slabljenja privrede.
Dalas – Visoki troškovi za gorivo, koji su pojedine male kompanije oterale u stečaj, uzimaju danak i dvema najuspešnijim aviokompanijama u SAD. Kontinental erlajns zabeležio je gubitak u prvom kvartalu jer je morao da poveća troškove za benzin za 53 odsto, dok je Sautvest erlajns, koji nije izgubio novac još od 1991. godine, ostvario pad profita za dve trećine. Obe kompanije odgovoriće na ove podatke smanjenjem ambiciozno projektovanog rasta, kao i poskupljenjem karata. „Proteklih nedelja dva puta smo povećali cene i moraćemo da tražimo mogućnost da to učinimo ponovo“, izjavio je Geri Keli, generalni direktor Sautvesta, koji se razvio zahvaljujući tome što je nudio niže cene od konkurencije, ali se sada suočava sa istim troškovima. Visoke cene goriva doneće ove godine aviokompanijama gubitke koji će se meriti milijardama. Ove godine je već pet malih prevoznika otišlo u stečaj ili najavilo da će to uraditi, a analitičari pominju tu reč kao mogućnost čak i kada govore o najvećim aviokompanijama. Sautvest je prošle nedelje prijavio pad zarade na 34 miliona dolara u prvom kvartalu dok je u istom periodu prošle godine zaradio 93 miliona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari