
Asifa, Samina i Šamila – ovo su imena pakistanskih devojčica koje se u svetskim medijima nazivaju „monsunskim nevestama”.
Zajedno sa milionima druge dece iz Pakistana, one dele mučnu sudbinu – u brak su stupile kao deca, silom prilika i bez mogućnosti da samostalno odaberu svog partnera, piše Klima101.
Njihovi muževi, često znatno stariji, kupili su ih. Za razliku od dečjih brakova koji su rezultat tradicije, monsunske neveste su u brak ušle jer je njihove porodice pritisnuo teret klimatskih promena.
Visoka stopa dečjih brakova u Pakistanu padala je poslednjih godina. Međutim, nakon obilnih kiša 2022. godine koje su potopile trećinu ove ogromne zemlje i ubile više od 1.700 ljudi, dečji brakovi ponovo su u porastu.
Stvar je prilično jednostavna: u potrazi za novcem, mnoge porodice – suočene sa posledicama vremenskih ekstrema – odlučile su da prodaju svoje kćerke, nekada i od svega devet godina.
„Nisu imali drugog izbora”
Asifa, o kojoj je pisala Al Džazira, jedna je od monsunskih nevesti.
Ona danas ima 15 godina. Pre dve godine, kada joj je bilo tek 13 leta, njen duplo stariji suprug otkupio je Asifu po ceni od 300 hiljada pakistanskih rupija (oko 1.000 evra).
Ova konkretna odluka o udaji maloletne kćerke bila je ukorenjena u čistom očaju: porodica je kroz generacije uzgajala pirinač i povrće poput paradajza, luka i čili papričica, ali njihova polja su posle pomenutih poplava ostala neprepoznatljiva i neplodna.
Ne samo da nisu mogli da ostvare prihode od žetve i berbi, već se njihova mala ušteđevina istopila. Mesecima su se trudili da povrate izgubljeno od ostataka zemlje, pozamljujući od rođaka, kako bi prebrodili tešku finansijsku krizu.
Ipak, ogromni gubici – praćeni poskupljenjem osnovnih potrepština i nestašicom čiste vode – onemogućili su im oporavak.
„Nisu imali drugog izbora”, konstatovala je Asifa za Al Džaziru.
Dok Asifa sa novinarima deli svoju potresnu ispovest, u naručju nežno drži bebu od nekoliko meseci, a iza nje je kuća od blata i slame sa trošnim krovom koji su godinama uništavale kiše, vetrovi i jako sunce.
Slična sudbina zadesila je i druge njene vršnjakinje: samo u Asifinom malom selu od 250 porodica u provinciji Sind, nevladina organizacija Sujag Sansar koja se bavi sprečavanjem dečjih brakova, prošle godine zabeležila je 45 slučajeva dece koja su stupila u brak – većinom devojčica, ali i dečaka.
Pukim spletom okolnosti, Mehtab je izbegla sudbinu monsunskih nevesti uprkos tome što je njen otac planirao da ju uda dok su živeli u humanitarnom kampu nakon što su – posle poplava – raseljeni.
Mehtab je tada imala samo deset godina.
Zahvaljujući intervenciji organizacije Sujar Sansar, venčanje je odloženo, a Mehtab se upisala u radionicu za šivenje. To je devojčici omogućilo da ostvaruje male prihode dok nastavlja školovanje.
Međutim, kako prenose mediji, sa svakom monsunskom kišom, Mehtab prepavi strah da će i njeno vreme za obećanu udaju nastupiti.
Sa klimatskim promenama, sezone monsuna postaju manje predvidive i kišovitije
Sezona monsuna, koja se odigrava između jula i septembra, ključna je za milione pakistanskih poljoprivrednika i sigurnost hrane – ona zapravo donosi predah od žestokih vrućina.
Međutim, naučnici upozoravaju da, u svetlu klimatskih promena, sezone monsuna postaju manje predvidive i kišovitije. A to dovodi do poplava, rizika od klizišta, dugotrajne štete na usevima i uništenih domova, puteva, mostova.
Razmere problema rasvetlile su kolosalne poplave iz 2022. godine kada je Pakistan zauzeo prvo mesto među klimatski najugroženijijim zemljama. Ovo su rezultati indeksa koji u obzir uzima različite faktore kao što su smrtnost, pogođena populacija, BDP i ekonomski gubici.
Skoro osam miliona Pakistanaca tada je raseljeno, pokazuju procene uticaja poplava.
Neki modeli kažu da su zabeležene padavine bile i do 50% intenzivnije nego što bi to bio slučaj da se planeta nije zagrejala. U sve toplijem Pakistanu, verovatnoća za ovako ekstremnim događajima samo raste, produbljavajući postojeće izazove za siromašno stanovništvo.
Ali problem je počeo mnogo pre 2022. godine: Pakistan se još u leto 2010. suočio se stravičnim poplavama koje su, prema nekim procenama, odnele i preko 2.000 života. Posredi je bila jedna od najgorih humanitarnih katastrofa u istoriji zemlje.
Na Saminu, koja sada ima 28 godina, ostavila je dubok trag. Ona se tada – sa tek 13 godina – udala za daljeg rođaka. Dvesta hiljada pakistanskih rupija (oko 650 evra), koliko je „koštala” Saminina udaja, predstavljalo je slamku spasa za njenu porodicu.
„Tokom ceremonije nisam shvatala da moje detinjstvo nestaje”, izjavila je Samina za Al Džaziru.
Poplave, pored klimatskih promena, u Pakistanu pogoršavaju loši drenažni sistemi i krčenje šuma.
Ekstremni događaji mogu da „obrišu” pet godina napretka u smanjenju dečjih brakova
Poslednjih godina Pakistan je uspešno smanjivao stopu dečjih brakova, prepolovivši njihov ukupan broj u protekle dve decenije.
Ipak, ekstremni događaji poput poplava iz 2022. podrivaju ostvareni napredak: u godinama sa ekstremom ovakve snage, očekuje se porast dečjih brakova za 18%, što je ekvivalentno brisanju pet godina pomaka, navodi Unicef u izveštaju „Da li je kraj dečjih brakova dosežan?”.
Porodice koje su, posle katastrofa, smeštene u humanitarnim kampovima plaše se da će se njihove kćerke suočiti sa seksualnim uznemiravanjem zato što više nisu zaštićene u svom domu. Uz to se nadaju se da će im novac, koji dobijaju njihovom udajom, omogućiti da izdržavaju ostale članove, piše Al Džazira.
Daleko od toga da su poplave jedina nedaća sa kojom se Pakistan bori u kontekstu rastućih temperatura. Zemlji prete učestaliji toplotni talasi i suše, kao i porast nivoa mora. Povrh toga, s obzirom na to da je u pitanju zemlja najviše lednika izvan polarnih regiona, dolazi i do topljenja leda.
Klimatske promene u Pakistanu imaju nekoliko različitih lica – a sve one sa sobom nose surovu realnost: premda je nacija odgovorna za manje od 1% svetskih emisija štetnih gasova, peta je najranjivija na posledice klimatskih promena.
A u takvim okolnostima, mnoge devojčice žrtvuju se zarad dobrobiti ostatka porodice. Uprkos naporima da se opasni, tradicionalni obrasci dečjih brakova u Pakistanu iskorene, rađaju se monsunske neveste kojima venčanje nije ni radost, ni mirna luka, ni izbor.
Žene širom sveta trpe veći teret klimatskih promena
Monsunske neveste iz Pakistana u svojoj žrtvi na frontu sa klimatskim promenama nisu usamljene: u susednoj Indiji žene daju u zalog svoj nakit kako bi pomogle porodicama kada im poljoprivredne prinose desetkuju toplotni talasi, obilne kiše ili pojava štetočina. Bez obzira na to, žene praktično ne poseduju ni parče zemlje.
U zemljama niskog socio-ekonomskog razvoja, devojčice češće izostaju iz škole, privremeno ili trajno, zato što moraju da učestvuju u kućnim poslovima ili da kilometrima pešače u potrazi za vodom u doba suše. Kada kao posledica vremenskih ekstrema nastupi nestašica hrane, žene su te koje će češće gladovati, a u kriznim vremenima izloženije su nasilju u porodici.
U nepovoljnom položaju su i trudnice jer su osetljivije na visoke temperature, a toplotni talasi mogu da ugroze kako njihovo, tako i zdravlje bebe. Ovo su samo neki od primera „klimatske” rodne nejednakosti koje je u intervjuu navela Marina Andrijević sa prestižnog Univerziteta Humbolt u Berlinu.
Ranjivost žena uglavnom je proizvod društvenih i kulturoloških faktora kao što su uskraćen pristup finansijama, obrazovanju, informacijama i drugim neophodnim resursima za pripremu i zaštitu od posledica klimatskih promena. Sa druge strena, na njima počivaju obaveze oko kuće i briga o deci i starijima.
Jedna od šest mladih žena u Pakistanu udata je pre osamnaeste godine
Premda moderne klimatske promene doprinose dečjim brakovima u Pakistanu, ova pojava potiče iz tradicije, običaja i rodne nejednakosti. Dodatni faktori su siromaštvo, manjak svesti i/ili pristupa obrazovanju i smanjena bezbednost. Najviše dečjih brakova sklapa se u provinciji Sind.
U aprilu 2014, skupština ove pakistanske provincije usvojila je zakon koji propisuje minimalnu starosnu dob za stupanje u brak na 18 godina i za devojčice i za dečake. Dok je nacionalnim Zakonom o ograničenju dečjih brakova iz 1929. godine, ta granica postavljena na 16 godina za devojčice i 18 godina za dečake. Uprkos tome, prema podacima Unicefa, čak 19,4 miliona žena u Pakistanu udalo se pre osamnaeste godine, a 4,8 miliona i pre petnaeste.
Pakistan je šesti po broju devojaka udatih pre navršenih 18 godina. Devojčice koje se udaju imaju manje šanse da završe školu i u većem su riziku od porodičnog nasilja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.