Pazite gde pijete vodu po ovoj vrućini: Samo na jednoj javnoj česmi u Beogradu izvorska voda bezbedna za piće 1Foto: EPA-EFE/ YAHYA ARHAB

U potrazi da se rashlade na visokim temperaturama neki će posegnuti za prvom vodom na koju naiđu. Ukoliko vas put navede pored neke od javnih česama sa izvoskom vodom na teritoriji Beograda treba biti obazriv, jer poslednji rezultati ispitivanja kvaliteta te vode koje je obavio Gradski zavod za javno zdravlje Beograd u junu, nisu ni zadovoljavajući.

Naime, na osnovu izvršenog uzorkovanja i laboratorijskog ispitivanja ukupno 47 uzoraka vode za piće, gde su, prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode rađene fizičko-hemijske i mikrobiološke analize, utvrđeno je da je samo na jednoj česmi voda bezbedna za piće. Reč je o izvoru Sveta Petka u Rakovici, gde su rezultati uzoraka vode pokazali da je i fizičko-hemijski i mikrobiološki ispravna.

Kako se vidi iz dokumnta, koji je Danasu dostavio Gradski zavod za javno zdravlje Beograd, kontrolisan je kvalitet vode na 34 javne česme sa izvorskom vodom, na nekim od tih mesta po dva puta.

„Od ukupno 47 uzoraka vode 35 je bilo mikrobiološki neispravno, dok je kod 11 uzoraka voda bila fizičko-hemijski neispravna. Samo česma u Sveta Petka u Rakovici bila je ispravna za piće“, pokazuju podaci Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd.

Lista česama kojesu kontrolisane: GZZJZ Beograd

Takođe, u vreme uzorkovanja vode zabeleženo je da su bili radovi u toku na česmi Sveta Petka na Kalemegdanu, te nema rezultata vode sa te česme. Kao nepristupačna ocenjena je javna česma Točak – Zuce, dok je Kakanjska česma 19. juna kada je po drugi put voda kontrolisana bila potopljena.

U poređenju sa majom mesecom ove godine, vidimo da se stanje pogoršalo. Tada je od 47 uzoraka 12 bilo hemijski neisparvo, 26 mikrobiološki neispravno, dva izvora nisu ocenjena, a oznaku „DA“, odnosno bezbedna za piće imala je izvorska voda na sedam javnih česama. Taj kvalitet vode imale su Hajdučka česma, Sveta Petka Rakovica, Topčiderska (Vračarska) česma – desna, Higijenski zavod Grbovac, javna česma Jajinci, Izvor kamenac – Beli potok i Zorina česma Grocka.

Kada je voda nebezbedna?

Iz Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd ukazuju da i pored poslednjih rezultata koji pokazuju hemijsku u i mikrobiološku ispravnost ispitanih uzoraka vode – ne znači da je korišćenje vode sa tog izvorišta u potpunosti bezbedno po zdravlje.

„U slučajevima kada su i hemijski i mikrobiološki laboratorijski nalaz ispravni, uzorak vode će biti ocenjen kao nebezbedan ukoliko je opšte stanje objekta javne česme nezadovoljavajuće.

Program kontrole predviđa praćenje kvaliteta podzemne vode, odnosno vode za piće iz 17 javnih česama sa izvorskom vodom tokom cele godine dva puta mesečno, i jedan put mesečno iz 17 objekata u prigradskim naseljima u periodu od aprila do septembra“, objašnjavaju iz Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd.

Sve rezultate ispitivanja vode, kako kažu za Danas, šalju sanitarnim inspektorima Ministarstva zdravlja i Sekretarijatu za zaštitu životne sredine.

Građani, takođe, o kvalitetu vode mogu da se informišu na sajtu Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, gde su u odeljku Javne česme – sa izvorskom vodom objavljeni poslednji rezultati.

„Ispravnost vode može biti promenljiva“

Međutim, kako objašnjavaju iz zavoda, i zdravstvena ispravnost izvorske vode na javnim česmama može, takođe, da bude biti veoma promenljiva, jer se na njima voda zahvata i koristi u „sirovom“ stanju, što znači – bez prethodnog prečišćavanja i dezinfekcije, pa shodno tome, ističu, da nije preporučeno da se koristi kao osnovni izvor vode za piće.

„Na većini objekata javnih česmi postoje postavljene table sa obaveštenjem potencijalnim korisnicima, da VODA NIJE ZA PIĆE, a koje su postavljene na osnovu predhodnih laboratorijskih ispitivanja i rešenja sanitarnog inspektora. Treba imati u vidu da pojedini nesavesni građani skidaju table sa predhodno postavljenim obaveštenjem, zbog toga je preporuka za potencijalne korisnike da se predhodno informišu o higijenskoj ispravnosti vode za piće, pre odlaska na javne česme i izvore sa prirodnom izvorskom vodom“, dodaju dalje iz beogradskog zavoda za javno zdravlje.

Ukoliko se voda sa izvorišta nosi kući i kasnije koristi za konzumaciju savetuju da se OBAVEZNO obezbedi higijenski bezbedna (čistu i dezinfikovanu) ambalaža, koju treba držati u rashladnom uređaju (frižideru) i što pre iskoristiti.

Do objavljivanja ovog teksta od načelnika sanitarne inspekcije Ministarsta zdravlja nismo dobili odgovor kako postupaju kada dobiju rezultate ispitivanja vode.

S druge strane, o samom održavanju javnih česmi sa izvorskom vodom trebalo bi da brine Javno komunalno preduzeće „Beogradski vodovod i kanalizacija“, kao i lokalne samouprave.

Beogradski vodovod apelovao na racionalnu potrošnju vode za piće

„Beogradski vodovod“ se o stanju javnih česmi nije skoro oglašavao, ali su zato ovih dana apelovali na Beograđane da racionalno koriste vodu za piće.

„S obzirom na to da se nalazimo u periodu sa izuzetno visokim dnevnim temperaturama vazduha kada je potreba za vodom znatno povećana, apelujemo na sve sugrađane da savesnim i odgovornim ponašanjem, racionalno i namenski koriste vodu iz gradskog vodovoda. Na taj način biće omogućeno da svi Beograđani imaju dovoljno vode na slavinama onda kada im je najpotrebnija, kao i da se očuva sistem snabdevanja vodom“, poručili su Beogradskog vodovoda.

Dodaju da su i ove godine obavili sve neophodne pripremne radove koko bi spremno dočekali letnji period.

„U proteklim danima vodovodni sistem je bio stabilan, a angažovanjem svih izvorišnih, proizvodnih i distributivnih kapaciteta obezbeđeno je dovoljno pijaće vode za sve potrošače u Beogradu, navode na sajtu ovog javno komunalnog preduzeća, koje je nedavno proslavilo 132 godine rada.

Podsećaju da se voda iz sistema gradskog vodovoda prvenstveno koristi za piće, pripremanje hrane, kao i za održavanje lične i higijene domaćinstva.

„Beogradski vodovod ima razumevanja za povećanu potrebu potrošača za vodom tokom leta, ali aktivnosti kao što su: navodnjavanje poljoprivrednih i zalivanje zelenih površina, punjenje individualnih rezervoara, bunara i bazena, polivanje i hlađenje pločnika, terasa i dvorišta, pranje vozila, zloupotreba hidranata, predstavljaju nenamensku i neracionalnu potrošnju vode za piće“, zaključuju u saopštenju od 13. jula.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari