Centar za unapređenje životne sredine povodom uredbe Vlade: Solarne elektrane sve isplativije za domaćinstva

Kupci-proizvođači su, kako dodaju, u prethodnom periodu plaćali naknadu za podsticaj povlašćenih proizvođača na ukupno preuzetu električnu energiju, dok je sada ta osnovica promenjena na utrošenu električnu energiju, odnosno, razliku između preuzete i proizvedene električne energije.

Ovom promenom je, ističu iz Centra za unapređenje životne sredine, uklonjena još jedna od barijera za adekvatnu primenu neto-merenja koje je predviđeno za kupce-proizvođače koji su domaćinstva.

Izvršna direktorka Centra za unapređenje životne sredine Ivana Jovčić je ocenila da je promena načina obračuna naknade za povlašćene proizvođače još jedan korak ka punoj primeni neto merenja i da se već sada može reći da je i u Srbiji sve isplativije postati kupac-proizvođač.

„Ova promena će, u zavisnosti od rada solarne elektrane i načina potrošnje, dodatno umanjiti račune domaćinstvima koja imaju solarne elektrane za najmanje 10 odsto, ali na osnovu naših iskustava, računamo da će te uštede dostizati i celih 20 odsto, što će u znatnoj meri ubrzati period povraćaja investicije, ali nadam se da će doprineti i bržem rastu broja kupaca-proizvođača u Srbiji, rekla je ona.

Od početka aktivne primene u aprilu 2022. godine i nakon glasnog nezadovoljstva prvih kupaca-proizvođača, došlo je i do nekoliko neophodnih izmena zakona u oblasti finansija, pre svega Zakona o PDV-u, Zakona o akcizama i Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara.

Svaka sprovedena izmena zakona je doprinela većoj isplativosti proizvodnje električne energije za sopstvene potrebe, a sa ovom najnovijom Uredbom isplativost je znatno unapređena.

Programski direktor Centra za unapređenje životne sredine Vlada Šćekić smatra da će početkom primene ove Uredbe najveći deo kupaca-proizvođača biti zadovoljniji svojim računima za električnu energiju, kao i da će to motivisati i druge da se bave proizvodnjom električne energije.

„Ono što preostaje je da se i Naknada za pristup distributivnom sistemu (mrežarina) obračunava po istom principu kao što su sve dosadašnje promene urađene, na utrošenu (neto-razliku između isporučene i preuzete) električnu energiju, čime bi i u Srbiji bio u potpunosti ostvaren princip neto-merenja. Pored toga, dodatno ohrabrenje i motiv za dalji rast broja kupaca proizvođača bi bilo i razmatranje modela otkupa viškova na kraju perioda za poravnanje, podsticanje kroz povraćaj (ili smanjenje) PDV-a na opremu za izgradnju solarnih elektrana, uvođenje mogućnosti za prostorno odvajanje mesta proizvodnje i potrošnje električne energije, kao i nastavak rada na uključivanju stambenih zajednica u proizvodnju energije kroz uspostavljanje funkcionalnog modela za ovu grupu prozjumera, izjednačavanje njihovih prava u procesu dobijanja statusa kupca-proizvođača, te omogućavanje vlasništva nad elektranama kupaca-proizvođača trećim licima“, dodaje Šćekić.

Iz Centra za unapređenje životne sredine su naveli da od početka primene instituta kupac-proizvođač više od 2.300 domaćinstava proizvodi struju na krovovima svojih porodičnih kuća, sa ukupno instalisanim kapacitetom od skoro 19 MW.

Pored toga, još 823 solarne elektrane su izgrađene od strane privrednih društava sa kapacitetom od skoro 35 MW, kao i tri stambene zajednice sa instalisanih 69,5 kW solarnih panela.

Šta predviđa Integrisani nacionalni plan za energiju i klimu?

U skladu sa Integrisanim nacionalnim planom za energiju i klimu (INEKP), do 2030. godine je predviđeno da dostignemo kapacitet od 500 MW solarnih elektrana na krovovima kuća, stambenih zajednica i privrednih objekata. Postojećim tempom, dostizanje ovog cilja bi se ostvarilo 2042. godine, zbog čega je neophodno nastaviti na daljem razvoju distribuirane proizvodnje energije koja se nalazi u rukama građana.