Ambasador Hrvatske: Želimo da prenesemo „baklju“ proširenja susedima

Naravno da je vrlo kompleksno ostvariti jedinstvo EU u vezi s ovakvim temama, ali dati ćemo sve od sebe da prikažemo koliko je pitanje proširenja bitno za transformaciju zemalja i sa žalošću gledamo na činjenicu što Sjeverna Makedonija i Albanija nisu dobile datum za otvaranje pregovora s EU.

Dakle, nastojati ćemo prikazati da je proces proširenja kredibilan. Ne zaboravimo da je proširenje vjerojatno jedna od najuspješnijih europskih politika.

Ne smijemo izgubiti iz vida da u susjedstvu Hrvatske postoje zemlje koje žele ući u EU. Hrvatska, stoga, ima posebnu odgovornost i želi da tu „baklju“ proširenja prenese dalje tijekom svog predsjedavanja EU, a i kasnije, kaže u razgovoru za Danas Gordan Bakota, ambasador Hrvatske u Srbiji, govoreći o predsedavanju Hrvatske Uniji, koje će početi 1. januara 2020. godine. Sa ambasadorom Bakotom razgovarali smo tokom nedavnog Sajma medija, na štandu Danasa.

* Koji će biti prioriteti hrvatskog predsedavanja?

– Hrvatska će započeti predsjedanje EU u jako interesantnom trenutku, kada ćemo imati nove institucije, a naše predsjedanje dočekati će i pitanje Bregzita. Na koji način će to biti urađeno, vidjećemo, ali svakako će Bregzit biti jedna od glavnih tema. Drugo što, također, ne smijemo potcjenjivati jeste višegodišnji financijski okvir, dakle proračun (budžet), za period od 2021. do 2025. i o tome će biti riječi baš tijekom našeg predsjedanja. Pored toga, hrvatsko predsjedanje imati će nekoliko prioriteta. Prvi je konvergencija, jačanje konkurentnosti, općenito ekonomija EU, održivi gospodarski razvoj. Također, tu su demografski izazovi. Mogu s ponosom reći da je hrvatska političarka, gospođa Dubravka Šuica dobila kao potpredsjednica Europske komisije pored pitanja demokratizacije pitanje demografske revitalizacije. Zatim postoji nešto što se, čini mi se, tiče i našeg susjedstva – zaštita vanjskih granica EU, vrlo bitna i za Šengen i za očuvanje sigurnosti. Ponovo, sa zadovoljstvom mogu reći da je EK ocijenila da je Hrvatska ispunila i ispunjava kriterije za ulazak u šengenski prostor. Također, postoji splet tema koje su vrlo bitne za jugoistok Europe – to je prometna, energetska, digitalna, infrastrukturna povezanost EU. I, na kraju, za Europsku uniju i njenu globalnu ulogu od izuzetne važnosti je politika proširenja, što je od naročitog značaja i za samu Srbiju. Najavljujem da će Hrvatska tijekom svog predsjedanja u prvoj polovici petog mjeseca 2020. organizirati samit o Zapadnom Balkanu jer stavljamo proširenje na vrlo visoko mjesto u našoj agendi predsjedanja.

* Šef srpske diplomatije Ivica Dačić izjavio je da očekuje „dosta“ od hrvatskog predsedavanja. Da li će Dačićeva očekivanja biti ispunjena?

– Značajno je reći što Hrvatska od svih zemalja članica EU ima „najsvježije“ iskustvo pregovaranja. Pregovarački proces je iznimno bitan jer ima transformacijsku snagu i vjerujem da je ministar Dačić mislio da tema proširenja treba biti jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja. Nastojat ćemo da proširenje dobije istaknuto mjesto i u agendi Brisela, i trudit ćemo se, zaista, da samit koji organiziramo bude uspješan. Mi na pitanje proširenja gledamo kao na transformacijsku snagu za svaku društvo. Vođeni geslom „strogo, ali pravično“ gledamo jako pozitivno na proširenje EU na sve zemlje Zapadnog Balkana. Od Srbije se očekuje ispunjavanje svih kriterija koje je i RH trebala ispuniti, u svom pregovaračkom procesu, poglavito onih iz poglavlja 23 i 24.

* Kako ocenjujete aktuelne srpsko-hrvatske odnose? Koje su, prema Vašem mišljenju, najveće „jabuke razdora“?

– Riječ je o složenim odnosima. Mislim da je veoma bitno da neprekidno imamo dijalog. Nemoguće je očekivati da će Srbija i Hrvatska riješiti sva otvorena pitanja preko noći. Mi bismo htjeli da postoji uvijek snažni europski kontekst u srpsko-hrvatskim odnosima, zbog čega su, između ostalog, značajni proširenje i „duh proširenja“. Imamo razne skupine za rješavanje otvorenih pitanja. Zadovoljstvo mi je što smo u prethodne dvije godine uspjeli redovito organizirati sastanke takvih komisija. Mislim da za Hrvatsku, a vjerujem i za Srbiju, najosjetljivije pitanje jeste pitanje nestalih. Nešto manje od trideset godina od svega onoga što se dešavalo, mi to zovemo agresija na Republiku Hrvatsku, vrijeme je da obitelji saznaju što se dogodilo s njihovim najmilijima. To pitanje ne treba politizirati, ne treba ga koristiti za političko nadmetanje, već je potrebno da svim ljudima koji su svih ovih godina ožalošćeni zaista pružimo odgovore. To bi, istovremeno, jako relaksiralo ukupne odnose Hrvatske i Srbije. Druga tema u kojoj, također, postoji određena dinamika, jeste rad Komisije za manjine. Ta komisija se bavi pitanjima položaja srpske manjine u Hrvatskoj, odnosno hrvatske manjine u Srbiji, i redovno se sastaje. Ostvaren je izvjesni napredak, vrlo je bitno što članovi razmjenjuju iskustva i daju preporuke vladama što činiti. Istovremeno, postoji pitanje granica, oko kojeg imamo različite pozicije, naročito kada je riječ o granici na Dunavu, ali vodimo dijalog i o tome. Pitanje koje opterećuje odnose jeste i pravosuđe. Hrvatska sa Srbijom želi razgovarati kako da se izbjegnu konflikti u vezi s onim što mi zovemo pitanjem takozvane „univerzalne jurisdikcije“, važno je i da postoji dobra razmjena informacija o ljudima koji su osuđeni ili osumnjičeni za ratne zločine i druga kaznena djela, a tu je i pitanje sukcesije… Sva ta pitanja nisu lako rješiva, ali, recimo, kada je riječ o vraćanju kulturnog blaga, razgovori idu dobro. Probleme treba stavljati u racionalan, pragmatičan kontekst i moram napomenuti da su naši ekonomski odnosi dobri, kao i da je kulturna razmjena izvrsna.

* Od posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj prošle su gotovo dve godine. Da li bi nova poseta u skorije vreme doprinela jačanju veza?

– Hrvatska smatra da je preduvjet za idući posjet iskorak u rješavanju otvorenih pitanja, naročito iskorak po pitanju nestalih. Kada će se to desiti, vidjeti ćemo. Tijekom predsjedanja EU očekujemo da u Srbiju dođu pojedini visoki dužnosnici iz Hrvatske, da se razgovara i o proširenju i o drugim temama. Dakle, dijalog nije stao, a biti će intenziviran.

* Kako ocenjujete položaj srpske manjine u Hrvatskoj, odnosno hrvatske manjine u Srbiji?

– Sasvim je sigurno da su manjine najbolji most između dvije zemlje. Moj osobni stav, a i stav Hrvatske, jeste da se obje manjine moraju jako dobro osjećati i da to treba regulirati u europskom duhu, ispunjavajući obaveze iz međudržavnog sporazuma o manjinskim pravima. Nažalost, mi bilježimo činjenicu kako do tog ispunjavanja nije došlo, naročito kada je riječ o ključnom pitanju – a to su osigurani politički mandati za hrvatsku manjinu, na državnoj, pokrajinskoj i lokalnoj razini. Srpska manjina ima zagarantirana tri mandata u Saboru, na lokalnim razinama također ima niz predstavnika, kao i državnih tajnika u ministarstvima. To je dobro rješenje i trebalo bi ga primjeniti i u Srbiji. U Hrvatskoj je srpska manjina koalicijski partner u Vladi, što je iznimno bitno, a ovdje to nije slučaj. Ipak, napravljeni su pomaci, naročito kada je riječ o Domu Bana Jelačića u Petrovaradinu, za koji je Srbija izdvojila sredstva, ali sa žaljenjem moram reći da hrvatska zajednica u Beogradu nema niti jedan svoj ured, niti jedan prostor za okupljanje i druženje. Meni to, priznajem, nije jasno. Obje države trebaju, dakle, činiti pozitivne iskorake za obje manjine, što će pomoći i tome da ljudi ostanu na ovim prostorima.

* Kako gledate na situaciju na Zapadnom Balkanu? Smatrate li da je ovaj region i dalje „bure baruta“?

– Hrvatska doživljava EU kao uniju stabilnosti, uniju vrijednosti, koja je jako bitna i to želimo prenijeti i na jugoistok Europe, kroz naše predsjedanje. Sa žaljenjem moram konstantirati da je došlo do možda i povijesnog propusta jer je EU imala odgovornost da proširenje ide naprijed. Nadamo se da će biti napravljeni iskoraci tijekom našeg predsedanja – i kada se radi o otvaranju pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju i za nastavak EU integracije Srbije. Želimo vidjeti i napredak BiH na euroatlantskom putu.

* Očekujete li da će „kosovski čvor“ biti raspleten u skorije vreme?

– Ne vidim da uopće postoji alternativa dijalogu. Carine koje je Kosovo nametnulo su kontraproduktivne i to je kršenje CEFTA sporazuma. Naravno, očekujemo i da Srbija osigura povoljne uvjete za nastavak dijaloga. Tu se, prije svega, misli na obustavljanje lobiranja kod različitih zemalja da povuku priznanje Kosova.

„Protivimo se prekrajanju granica“

* Hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je da bi podela Kosova, odnosno razmena teritorija, „otvorila Pandorinu kutiju“ na Balkanu. Da li je to konačan stav Hrvatske?

– Naš stav je jasan – Hrvatska se od početka zalaže za principe Badinterove komisije, pa stoga ne gledamo blagonaklono na bilo kakvo prekrajanje granica, niti na razmjenu teritorija na Balkanu, smatramo da bi to ugrozilo sigurnost regije. Mi se zalažemo za europski kontekst rješavanja otvorenih pitanja.