Briselski Politiko o poseti Makrona Srbiji: Iz Pariza sa ljubavlju 1Foto: EPA-EFE/MARKO DJOKOVIC

Francuski predsednik Makron je odbacio zabrinutost zbog veza Srbije sa Rusijom u cilju sklapanja unosnih ugovora o borbenim avionima i nuklearnoj energiji, piše u tekstu briselskog portala Politiko, koji prenosimo.

Francuski predsednik Emanuel Makron i njegov srpski kolega Aleksandar Vučić zapušili su uši na spoljnu buku u četvrtak uveče kako bi podržali niz sporazuma vrednih više milijardi evra.

Dogovori sa Parizom su postignuti uprkos zabrinutosti za bezbednost u vezi sa prihvatanjem Beograda, koji održava bliske odnose i sa Moskvom i Pekingom, i tekućim protestima velikih razmera u Srbiji zbog otvaranja rudnika litijuma.

Par je potpisao 11 međudržavnih sporazuma, uključujući unosan ugovor za 12 borbenih aviona francuske proizvodnje Rafale, prodaju kritičnih sirovina i minerala kao što je litijum i razvoj civilnog nuklearnog programa za sve veće potrebe Srbije za energijom.

„Sporazum potpisan danas je istorijski važan“, rekao je Makron. „Vidim da se mnogi ljudi ljute činjenicom da Srbija ima odnose sa Rusijom i Kinom… ali ja poštujem suverenitet Srbije. On je napomenuo da je Francuska dobila zadovoljavajuće garancije u pregovaračkom procesu za prodaju mlaznjaka — s tim što su se razgovori, prema Vučićevim rečima, spustili do kraja.

Prema ugovoru sa Dassault Aviation, Srbija će dobiti avione zajedno sa pratećim logističkim paketom i rezervnim delovima u vrednosti od 2,7 milijardi evra. „Ovo je veliki posao za nas. To će doprineti značajnom povećanju operativnih sposobnosti naše vojske“, rekao je Vučić novinarima.

Dodatne sporazume potpisali su predstavnici Electricite de France i Francuske razvojne agencije.

Vučić je u međuvremenu uzvratio na pitanja francuskih novinara u vezi sa svojim odnosima sa Pekingom i Moskvom.

„Neću da se izvinjavam zbog ovoga… Znam da bi Emanuel želeo da uvedem sankcije Rusiji. Ali mi to nismo uradili i ne stidimo se naše odluke.”

Tokom decenije na vlasti, Vučić je imao bliske odnose sa Moskvom, posebno sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, koji je dva puta posetio Beograd u poslednjih 10 godina.

Vučić ima bliske odnose i sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, koji je boravio u specijalnoj poseti Srbiji u okviru svoje prve posete Evropi posle Covid-19. Kineski državni mediji nazvali su njihov međusobni odnos „gvozdenim prijateljstvom“, kategorijom rezervisanom za zemlje koje Peking zaista ceni.

Makronova poseta takođe dolazi nakon velikih protesta protiv litijumskog projekta u zemlji, koji podržava EU. Kada su nemački kancelar Olaf Šolc, šef Zelenog dogovora EU Maroš Šefčovič i Vučić prošlog meseca potpisali sporazum kojim se formalizuje podrška EU rudniku, ključna tačka bila je da će projekat približiti Srbiju evropskom bloku.

Ali potpisivanje je stavilo Vučića u tešku poziciju, budući da je oživljen masovni pokret protiv rudnika za koji demonstranti tvrde da će Srbe osuditi na ekonomsku eksploataciju i zagađenje životne sredine, a zapadne standarde staviti dalje van domašaja. Vučić je u odgovoru optužio demonstrante da planiraju njegovo svrgavanje — uz podršku Zapada.

Vlada, koju predvode Srpska napredna stranka i njeni politički saveznici, pokušala je da uguši rasprostranjeno nezadovoljstvo ciljajući na nezavisne novinske kuće u zemlji, i priznala je da je sastavljala „spiskove neprijatelja Srbije“, pa čak i postavljala anonimne političke pokreti za pružanje podrške rudniku.

„Francuska te voli kao što si ti voleo nju!“ Makron je 2019. godine tokom poslednje posete srpskoj prestonici izjavio da su njegovi eseji sa jakim akcentom na lokalnom (sprskom) jeziku često prekidani vatrenim klicanjem velike mase okupljene ispred Spomenika zahvalnosti Francuskoj u beogradskom parku Kalemegdan.

Ovog puta, ofanziva šarma je bila još snažnija. Uoči dvodnevne posete zemlji, Makron je srpskim dnevnim listovima poslao pismo od 1.400 reči, još jednom lirično o „snagu i vitalnosti veza koje nas, Francuze i Srbe ujedinjuju,“ i poručuju poseta namenjena „negovanju i produbljivanju našeg tako dragocenog prijateljstva“.

„Poseta je nesumnjivo od velikog značaja za Srbiju“, rekao je za Politiko spoljnopolitički analitičar Boško Jakšić.

„Predsednik Makron je prihvatio da bude zaštitnik Srbije kao jedan od ključnih lidera Evropske unije… i često je podržavao Vučićevu politiku uprkos tome što je Vučić bio predmet kritika Evropske unije zbog svog autokratskog stila rukovođenja državom“, dodao je.

Makron je u svom pismu, i tokom njihovog zajedničkog obraćanja u četvrtak, preuzeo ulogu prijateljskog kritičara koji pokušava da nežno gurne Srbiju u pravom smeru.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)

„Često se slažemo, ali i kada se ne slažemo uvek smo se poštovali“, rekao je Makron na konferenciji za novinare u Palati Srbija. „I to je osnova za prijateljstvo između naša dva naroda, koje je pokrenuto kroz rat i zajedničku borbu za našu Evropu. Naši narodi su se uvek držali zajedno.”

Francuska i Srbija su zaista delile bliske odnose još od srednjeg veka, sa srpskim kraljevima koji su se venčavali sa francuskim plemstvom. Njihova veza se produbila tokom Prvog svetskog rata, dok su se borili rame uz rame na Solunskom frontu, a Francuska je takođe pružala značajnu humanitarnu pomoć i evakuisala srpske civile i trupe, koji su pretrpeli ogromne žrtve.

Danas je preko 80 odsto francuskih investicija na Balkanu u Srbiji, dok preko 100 francuskih kompanija u Srbiji zapošljava oko 12.000 radnika.

Srbija kad je saterana u ćošak računa na Francusku

Najvažnije je to što je Srbija računala na to da će je Francuska podržati kad god je drugi evropski narodi sateraju u ćošak.

U maju je Parlamentarna skupština Saveta Evrope glasala za to da Kosovo – južna pokrajina Srbije koja je proglasila nezavisnost 2008. godine, što je potez koji Beograd tek treba da prizna – postane član organizacije za ljudska prava.

Francuska je bila među onim zemljama koje su blokirale konačno glasanje u Savetu Evrope, navodeći kao razlog neadekvatne napore Prištine da uspostavi Zajednicu srpskih opština, političko telo koje bi trebalo da predstavlja srpsku manjinu na Kosovu.

Za Jakšića, i Srbija i Francuska imaju značajne koristi od svog obnovljenog saveza.

„Francuski interesi su pre svega ekonomske i finansijske prirode, dok je interes predsednika Vučića da ponovo dobije pokriće i podršku Zapada za sopstvenu politiku“, rekao je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari