Čeka se stav Venecijanske komisije

Vlada Crna Gora nedavno je usvojila Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Najavljeno je da će ovaj zakonski prijedlog biti upućen Venecijanskoj komisiji na mišljenje, a zatim će se o njemu izjašnjavati poslanici Skupštine Crne Gore.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) je već izrazila neslaganje, te će poslanici iz prosrpskih stranaka u Skupštini Crne Gore sigurno takođe biti protiv. U SPC vjeruju da je cilj zakona oduzimanje imovine koju ova vjerska organizacija ima u Crnoj Gori i ugrožavanje njihovih prava. Ova tema se našla i na nedavno završenom Saboru SPC. U završnom saborskom saopštenju, konstatuje se da su „animoznost i diskriminacija SPC“ prisutni, u većoj ili manjoj meri, gotovo u svim delovima bivše SFRJ, a naročito u Crnoj Gori, „gde je nedavno potvrđen antievropski i anticivilizacijski predlog zakona o Crkvama i verskim zajednicama“. „Tim nacrtom zakona se specijalno i namerno diskriminišu Eparhije crnogorsko-primorska i budimljansko-nikšićka, a predviđa se čak i otimanje svetih hramova i njihovo proglašavanje za vlasništvo države. Takva rešenja ukidaju neotuđivo pravo građanina na slobodu veroispovesti i savesti i predstavljaju direktno mešanje u unutrašnje crkvene poslove“, navodi se u saopštenju Sabora SPC.

U Vladi Crne Gore odbacuju kritike SPC, ističući da je ovaj Prijedlog zakona „usaglašen sa najvišim međunarodnim standardima“ te da je riječ o veoma liberalnom zakonu koji obezbjeđuje najviši stepen slobode misli, savjesti i vjeroispovjesti i značajno viši stepen prava i sloboda nego bilo koji zakon u ovoj oblasti u okruženju. Prema ovom aktu, svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a koji „kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice biće prepoznati kao državna imovina“. „Međutim, ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine država će to priznati i poštovati. Tamo gde takvih dokaza nema, već je riječ o imovini koju je stvarala i sticala država Crna Gora i koja predstavlja kulturnu baštinu svih njenih građana, takva imovina biće upisana kao kulturno blago, odnosno kao državna svojina Crne Gore“, navodi se u saopštenju crnogorske Vlade

BS takođe hvali usvojen Prijedlog. U toj partiji na čijem je čelu potpredsjednik Vlade Rafet Husović smatraju da je riječ o modernom zakonskom rješenju koje uvažava vjersku i etničku raznolikost Crne Gore i štiti prava pripadnika svih vjerskih zajednica. Za njih je veoma važno da se ovim zakonom na bilo koji način ne dovodi u pitanje Sporazum koji je država potpisala sa Islamskom zajednicom.

„Zakonom se garantuje poštovanje nivoa dostignutih prava u prethodnom periodu i otvara prostor da se ona dodatno jačaju i unaprjeđuju. Veoma je važno stvoriti trajne mehanizme za zaštitu posebnosti svih vjerskih zajednica, posebno u pogledu poštovanja specifičnosti njihovog identiteta, kao i zaštite vjerskih objekata i njihove imovine. Vjerujemo da će se kroz dalja unapređenja zakonskih rješenja stvoriti prostor i za ubrzanje procesa restitucije i povraćaja imovinskih prava ili obeštećenje nad uzurpiranom imovinom vjerskih zajednica u ranijim društvenim sistemima“, piše u saopštenju BS.

DPS: Nemamo imovinske pretenzije

Demokratska partija socijalista saopštila je da će usvajanje novog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica biti važan trenutak za slobodnu i građansku Crnu Goru. Predloženo zakonsko rješenje na jasan i transparentan način uređuje pitanje državne imovine. Kulturno blago koje je kroz vjekove stvarala i gradila država Crna Gora ne može pripadati nikom drugom do svim građanima Crne Gore. S druge strane, država nema apsolutno nikakvih pretenzija prema bilo kojoj imovini koju su vjerske zajednice zakonito stekle“, navodi se u saopštenju DPS-a.