Dačić: Srpsko-ruski odnosi na najvišem nivou 1Foto: Ministarstvo spoljnih poslova

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je danas da su srpsko-ruski odnosi na istorijski najvišem nivou, i da ih karakteriše saradnja na svim nivoima.

„Poznato je da Srbija i Rusija imaju viševekovne, čvrsto utemeljene i izrazito prijateljske odnose. Istorija naših naroda pamti i više od toga. Ona ne zaboravlja davno razvijene i duhovno bliske veze koje su uvek podrazumevale spremnost da jedni drugima pomognemo u vremenima kada je bilo najteže“, rekao je Dačić na otvaranju naučnog skupa „Srpsko-ruski odnosi u epohi krupnih političkih promena (kraj 18. – kraj 20. veka)“.

Dačić je naveo da je Rusija bila veoma značajna u periodu obnove srpske državnosti, a da su brojni Srbi koji su se iselili u Rusiju u vreme velikih seoba i kasnije imali istaknutu ulogu u toj zemlji, kao što su i ruski emigranti nakon Oktobarske revolucije mnogo doprineli ekonomiji i kulturi Srbije.

Šef srpske diplomatije je izrazio zahvalnost sovjetskim vojnicima koji su zajedno s jugoslovenskim partizanima oslobodili Srbiju i Jugoslaviju 1944. i 1945. i rekao da je za Srbiju velika čast što će ruski premijer Dmitrij Medvedev biti gost proslave 75. godišnjice oslobodjenja Beograda u Drugom svetskom ratu.

Prema njegovim rečima, u svetu se radi na pokušaju revizije istorije kako bi se iz ideoloških i političkih razloga izjednačili nacifašizam i Sovjetski Savez.

„Zbog toga naučnici treba da saradjuju“, izjavio je srpski ministar.

Dačić se takodje zahvalio Rusiji na podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Srbije.

Predsednik SANU Vladimir Kostić rekao je da se rusko-srpski odnosi često pogrešno interpretiraju.

„Mislim da mi ne razumemo najbolje svet oko sebe, a bojim se i da taj svet ne razume samog sebe“, rekao je Kostić.

Akademik Mihailo Vojvodić rekao je da su rusko-srpski odnosi u ranijim vremenima Rusiji bili u fokusu zbog strateškog značaja Balkana, a Srbiji zbog želje da se oslobodi od Turaka.

Prema njegovim rečima, centralnoevropske sile su se tome protivile, pa su 1913. podržale osnivanje Albanije da Srbija ne bi izašla na Jadransko more i tako, posredno, izvela Rusiju na Mediteran.

„Ponekad se čini da ‘Istočno pitanje, za koje se mislilo da je rešeno Prvim balkanskim ratom, i dalje postoji“, naveo je Vojvodić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari