Dodikov pad bi mogao biti strmoglaviji od Đukanovićevog

Bakir Izetbegović, lider Stranke demokratske akcije, priznao je poraz u trci za načelničke pozicije u tri od četiri opštine koje čine grad Sarajevo, a opoziciona koalicija koju čine SDP BiH, Naša stranka (NS) i Narod i pravda (NiP) preuzela je vlast u još nekim opštinama Sarajevskog kantona koje su slovile za „neosvojive tvrđave SDA“.

Milorad Dodik, lider SNSD-a, potvrdio je poraz svoje stranke u Banjaluci, što, kako je ocenio, „nije mali udarac“.

Banjalučanima je zamerio da „nisu bili fer“ prema njegovom kandidatu za gradonačelnika Igoru Radojičiću, navodeći „koliko su“ SNSD i on lično uložili u taj grad.

Dodik je potvrdio da je izbore izgubio i kandidat SNSD-a za načelnika Bijeljine, drugog najvećeg grada u RS gde je pobedio kandidat Srpske demokratske stranke (SDS).

„Naravno da nas boli izgubljeno mesto gradonačelnika“, kazao je Dodik optužujući koalicione partnere da su ga izdali.

Ipak, kako je ukazao, SNSD ostaje najjača stranka u RS jer sada ima vlast u 41 opštini, što je jedna više nego do sada.

Dodik je sebe uporedio sa britanskim premijerom Vinstonom Čerčilom podsetivši da je i on izgubio izbore 1945. iako je bio jedan od vođa pobedničke koalicije u ratu.

Veće promene nakon nedeljnih izbora izostale su jedino na područjima sa hrvatskom većinom, jer je HDZ BiH zadržala vlast u većini opština u kojoj je i do sada imala.

Komentarišući rezultate lokalnih izbora, Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, kaže da je očito da su se građani „približili crvenoj liniji trpljenja“.

„Godinama, zapravo, decenijama su tolerisali ovakav model ponašanja bez spremnosti da izađu iz sopstvene zone komfora. A vlast je stalno pomicala granicu bahatosti i to im se ovog puta obilo o glavu“, navela je Topić za Danas.

Ona ističe da su birači rekli da im je dosta mnogo toga u načinu na koji su se vlasti odnosile prema njima.

Kako je navela,“u ovoj situaciji kada su puni straha, zebnje i neizvjesnosti nije im bilo do visoke politike i zbijanja nacionalnih redova što im je u redovnom meniju onih koji decenijama vladaju“.

Topić naglašava da ljudi žele nešto drugačije pa makar im to bilo i lošije ali je, kako navodi, bilo važno razbiti mit o nepobedivosti i nesmenjivosti.

„Pri tom moram naglasiti da će biti teško u onim gradovima u kojima gradonačelnici i većina u gradskim parlamentima dolaze iz suprotnih tabora. Dakle, moguće su opstrukcije i blokade“, navodi Topić i dodaje da će biti važno da novi „gradonačelnici promjene klimu i urade nešto“.

Jer, „ako budu blokirani i ne uspiju onda će prokockati taj kapital ostvaren na lokalnim izborima“.

Naša sagovornica smatra da je SNSD načet ovim porazom u Banjaluci, što ne znači da su gotovi.

„Još uvijek ova stranka „vlada“ u dvije trećine opština u Republici Srpskoj. S tim da je tok lokalnih izbora u RS preokrenuo izlazak DNS iz vladajuće koalicije i podrška kandidatima opozicije. I jednima i drugima predstoji konsolidacija“.

Draško Stanivuković je, ukazuje Topić, „noćna mora“ Dodiku i teško je, tvrdi, da ta komunikacija postane uljudna i u interesu građana.

„Ovdje je do sada dominirao partikularni partijski interes što je politiku ogadilo kod većeg dijela građana“, zaključuje sagovornica iz Banjaluke.

Akademik Slavo Kukić ukazuje da bi rezultati lokalnih izbora, kako stvari stoje, „mogli biti vjesnik značajnijih političkih promjena u BiH“.

„Na njima, istina, etnonacionalističke oligarhije još uvijek nisu pobijeđene, ali rezultati takvu mogućnost nagovještavaju već za dvije godine, na slijedećim parlamentarnim izborima“, ukazuje Kukić za Danas.

On podseća da je deo promena na ovim izborima predviđao i pred izbore.

„Očekivan je, recimo, poraz SDA u Sarajevu, očekivan je poraz HDZ-a u Tomislavgradu i Prozor-Rami. No, dogodili su se i neki porazi SDA koje je malo tko projicirao. Pri tome mislim posebice na poraz na Ilidži, jednoj od utvrda SDA, gdje je doslovce pokošena. Ili Goraždu također. A isključiti ne treba ni još neke općine – Ilijaš i ine“, ukazuje naš sagovornik inače profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Kako kaže, nije mu ni na kraj pameti da predviđa poraze Dodika na prostoru RS-a.

„A oni su se dogodili, i to tamo gdje ih je i on sam najmanje očekivao – u Banjaluci i Bjeljini. I mislim da su njihove poruke još značajne. Dogodili se uz sve navedeno, a u ovom momentu ne raspolažem tom informacijom, da još u gradsku skupštinu Banjaluke uđe SDP BiH kao jedina istinska bosanskohercegovačka, građanska i lijeva politička opcija, što bi bio i njezin prvi ulazak od 1996. i čitava ova priča o promjenama u Banjaluci i RS-u bi mogla dobiti dodatno na svojoj težini“, naglašava Kukić. On dalje navodi da su, generalno gledano, lokalni izbori u BiH važni i iz još jedne perspektive. “

Vladajuće etnonacionalističke partije su izgubile vlast u većini najvećih bosanskohercegovačkih gradova.

Izgubili su Sarajevo, Zenicu, Tuzlu, Banjaluku, Bjeljinu, Bihać.

Ako se, na krilima ovoga što se dogodilo u nedjelju, slična situacija za mjesec dana ponovi i u Mostaru, bit će to definitivan signal da je vrijeme nacionalističkog zaglupljivanja na izmaku.

I da bi se mogli očekivati prvi snažniji proboji evropskih vrijednosti i u ovoj zemlji“.

Na pitanje da li su umesna poređenja između Dodika i Mila Đukanovića u Crnoj Gori, Kukić navodi da je to delimično moguće.

„Istina, sve upućuje da bi im radikalnija personalna silazna putanja mogla obilježiti relativno bližu budućnost. Vrlo blizu sam, međutim, uvjerenju da bi ona kod Dodika mogla biti i strmoglavija nego kod Đukanovića. I da bi se, u ne tako dalekoj budućnosti, utjecaj Dodika mogao reducirati na Mrčajevce u blizini Laktaša, u kojima je njegov ranč“.

Poređenje, navodi dalje naš sagovornik, moguće i iz još jedne perspektive.

„I jednog i drugog karakteriziraju naglašene autoritarne crte. No, pri tome ne treba zaboraviti ni suštinsku razliku. Autoritarnost Đukanovića se krije iza evropske uglađenosti, a kod Dodika ona izbija iz najsirovije seljačke bahatosti. I utoliko su snažnije reakcije prosječnoga čovjeka na nju značajno vjerovatnije“, zaključuje Kukić.