EU ostaje nedvosmisleno privržena evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, ali proces pristupanja treba učiniti efikasnijim, bržim i predvidljivijim kako za zemlje kandidate tako i za zemlje članice EU, navodi se u novoj metodologiji proširenja koja će sutra biti predstavljena u Briselu.
U dokumentu naslovljenom „Poboljšanje procesa pristupanja – kredibilna perspektiva EU za Zapadni Balkan“, zemljama Zapadnog Balkana nudi se kredibilna perspektiva pristupanja kao ključni podsticaj i podstrekač za transformaciju što je u političkom, bezbednosnom i ekonomskom interesu i regiona i same EU.
Pregovarački okviri za Srbiji i Crnu Goru koje su počele pregovore o članstvu sa EU neće biti izmenjeni ali predložene promene mogu biti uklopljene u postojeće okvire uz saglasnost te dve zemlje, navodi se u nacrtu dokumenta u koji je Beta imala uvid.
Jačanje procesa pristupanja po novoj metodologiji zasniva se na četiri osnovna kriterijuma: kredibilitetu, jačem političkom vođstvu, dinamici i predvidivosti koja podrazumeva podsticaje ili sankcije za napredovanje, odnosno zastoj u ispunjavanju uslova i sprovođenju reformi.
„Od presudnog je značaja izgraditi veće poverenje među svim uključenim stranama i pojačati proces pristupa da bi se učinio efikasnijim. Mora biti predvidljiviji, kredibilniji, zasnovan na objektivnim kriterijumima i rigoroznoj pozitivnoj i negativnoj uslovljenosti, i reverzibilnosti, dinamičniji i podvrgnut snažnijem političkom vođstvu“, navodi se u dokumentu.
Od lidera Zapadnog Balkana zahteva se više kredibilnosti u ispunjavanju obećanja i sprovođenju ključnih reformi u vladavini prava, borbi protiv korupcije, ekonomiji, funkcionisanju demokratskih institucija i usklađivanju spoljne politike.
Takođe je potrebno da lideri Zapadnog Balkana ulože dodatne napore u jačanje regionalne saradnje i dobrosusedskih odnosa kako bi obezbedili stabilnost i prosperitet za sopstvene građane i uverili EU da se region suočio sa nasleđem prošlosti.
To takođe podrazumeva nepokolebljivu privrženost EU procesu koji se zasniva na zaslugama. Kad zemlje partneri ispune objektivne kriterijume i postavljene uslove države članice pristaće na sledeću fazu procesa.
U isto vreme sve strane se moraju uzdržavati od zloupotreba nerešenih pitanja u procesu pridruživanja EU, a države članice i institucije EU moraju biti jednoglasne u politici prema regionu kojem treba da šalju jasne signale podrške i ohrabrenja i jasno i iskreno da ukazuju na nedostatke kada se pojave.
Verodostojnost bi trebalo ojačati još snažnijim usredsređivanjem na temeljne reforme neophodne za uspeh na putu ka EU tako što bi pregovori o osnovama bili prvi otvoreni i poslednji zatvoreni, a napredak u njima bi određivao ukupni tempo pregovora.
Komisija će takođe dodatno jačati mere za vladavinu zakona i izgradnju institucija, a od rezultata tih reformi zavisiće dublja sektorska integracija i ukupan napredak, piše u nacrtu dokumenta.
Snažnije političko vođenje drugi je kriterijum koji podrazumeva da je pristupanje EU proces koji zahteva i podržava suštinske reforme i političke i ekonomske promene u zemljama koje žele da se pridruže, kao i sposobnost da preuzmu deo odgovornosti kao članice EU.
I zemlje koje pretenduju na članstvo i zemlje članice treba da pokažu više vođstva, navodi se i dodaje da je vreme da politička priroda procesa bude u centru i da obezbedi snažnije anagažovanje na najvišem nivou.
To, pored drugog, podrazumeva stvaranje novih mogućnosti za politički dijalog na visokom nivou kroz redovno održavanje samita EU – Zapadni Balkan i intenzivnije kontakte na nivou ministara posebno u oblastima u kojima se ostvaruje napredak.
Pregovaračkom procesu potrebno i jačanje dinamike, a to se, kako se navodi u metodologiji, može postići tematskim grupisanjem poglavlja pri čemu se kao osnovne grupe predlažu – dobro upravljanje, unutrašnje tržište, ekonomska konkurentnost i povezanost.
Četvrti kriterijum odnosi se na predvidljivost procesa pristupanja uz pozitivno i negativno uslovljavanje u zavisnosti od ostvarenih rezultata.
Zemljama Zapadnog Balkana mora biti potpuno jasno šta EU očekuje u različitim fazama procesa i kakve su pozitivne i negativne posledice napretka odnosno izostanka napretka.
Uslovi za napredovanje koji se postavljaju pred zemlje kandidate treba da budu objektivni, precizni, detaljni, striktni i proverljivi, navodi se u nacrtu.
Kao podsticaji i nagrade za ostvarene rezultate u sprovođenju reformi navodi se pored drugog mogućnost bržeg približavanja EU ili više investicija i veći fondovi.
Sa druge strane predviđaju se i mere za slučaj stagniranja ili nazadovanja u sprovođenju traženih reformi i ispunjavanju uslova.
Eventualnu odluku o zaustavljanju ili vraćanju pregovora unazad trebalo bi da donosi Evropska komisija u godišnjem izveštaju, dok bi zemlje članice tome doprinosile signalizirajući Komisiji na nazadovanje ili zastoj u nekoj od zemalja kandidata.
U ozbiljnim slučajevima Komisija bi mogla da sačini takav predlog bilo kada sama ili na opravdan zahtev zemlje članice kako bi se brzo reagovalo na datu situaciju.
Predvidljivost i uslovljavanje pristupnog procesa bili bi ojačani i kroz veću transparentnost.
U novoj metodologiji proširenja navodi se da su reforme procesa pristupanja neophodne da podstaknu ekonomije Balkana i da ih usidre za EU tržišta ubrzavanjem potrebnog usklađivanja sa EU.
Komisija će posebno da razmotri kako da unapredi investicije, socijalnoekonomsku integraciju i vladavinu prava, podstakne pristup jedinstvenom tržištu EU, pojača povezanost kao i da prihvati šanse za zelenu privredu. Komisija će predstaviti ovaj dokument pre Zagrebačkog samita u maju 2020.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.