Evroposlanik: Demokratska Srbija u EU bila bi odlična vest, ali imamo problem sa srpskom vladom 1Foto: Instagram/EWB

Socijaldemokrate u Evropskom parlamentu biće aktivno uključene u nadgledanje situacije u Srbiji, jer je novi izvestilac Evropskog parlamenta za našu zemlju Tonino Picula bivši hrvatski ministar spoljnih poslova. On predstavlja Socijaldemokratsku partiju Hrvatske u EP još od 2013. godine, a poslanik Tajs Rojten iz iste grupacije kaže za N1 da će imati izvestioca i za Albaniju i da su uključeni u sve zemlje Zapadnog Balkana.

„Zapadni Balkan nije važan samo iz perspektive da je u pitanju moralno obećanje Evrope i da imamo obavezu da pomognemo regionu da se razvija, već je važan i za budućnost Evrope i postojanje Evropske unije. Nadam se da ćemo uspeti da zemlje regiona snažnije vežemo za EU, i to kao članice naše slobodne i demokratske zajednice“, poručio je Rojten u intervjuu za N1.

Na pitanje da li ga plaši strani uticaj u regionu, posebno ruski, ocenjuje da je „ranjivost država u regionu i čitave Evropske unije povezana sa pokušajem Rusije da se meša u unutrašnja pitanja i da destabilizuje države“.

„To nas veoma brine, a pogotovo veoma česti kontakti srpskih vlasti sa ruskim, vidimo da članovi vlade često odlaze u Moskvu, to me veoma brine. Naravno, i zbog ponašanja srpske vlade u regionu, jer ona uliva nesigurnost u zemlja regiona, poput Bosne i Hercegovine i Kosova. To se kombinuje sa intersom Ruisje da region drži u nestabilnosti i da ga tako drži dalje od Evropske unije. Treba da budemo oprezni oko toga“, upozorio je evroposlanik.

A na to šta to govori o Srbiji kao državi kandidatu za članstvo u EU i da li Srbija postaje problem za EU, on kaže da Unija ne postupa ispravno, i da je za to da se Beograd pridruži Evropskoj uniji.

„Demokratska Srbija koja je članica bila bi odlična vest za čitavu Evropu, ali i za samu Srbiju. Međutim, mi se suočavamo sa vladom koja je problematična. Ja nisam protiv Srbije ili sprskog naroda, ali imamo problem sa vladom. To zahteva jasnu strategiju od strane EU koja će se zasnivati na našim vrednostima, kao što su demokratija i vladavina prava. Mi moramo jasno reći srpskoj vlasti šta od njih očekujemo, a šta ne. Ne želimo da dolaze u Brisel i da govore kako je cilj Srbije da postane članica, a onda kada se vrate u Beograd da ne govore tako lepe stavri o evropskom putu. Nekada se čak pre odlučuju da sednu na avion i odu u Moskvu nego da učestvuju u razgovorima na evropskom nivou. Mi moramo, takođe, biti čvršći prema srpskoj vladi kada je reč o zahetvima da se situacija na Kosovu dodatno ne destabilizuje. Evropska unija mora biti oštrija prema Srbiji kada su ove stvari u pitanju“, ocenio je Rojten.

Upitan kako tumači poslednja istraživanja javnog mnjenja koja su pokazala da je opala podrška EU i evrointegracijama, misli „da to treba posmatrati iz ugla da je to informacija koja vam se servira“.

„Ja bih voleo da dobijem poziv srpskih medija i da debatujem o tome sa javnošću, ali kao što znate, prostor za to je jako sužen i male s mogućnosti da se do nekih ljudi i zajednica dođe, jer su mediji pod kontrolom vlasti i prate narativ koji vlast nameće. Ja sam dostupan i za takvu vrstu debate, jer je to debata o evropskoj budućnosti običnih građana. Oni mogu mnogo da dobiju na evroskom putu i mnogo da izgube ako je Srbija destabilišući faktor u regionu“, naveo je.

Na ocenu da je podrška EU kontroverznom projektu iskopavanja litijuma, između ostalog, i dovela do pada poverenja u EU u Srbiji, Rojten kaže da ukoliko se radi o saradnji kompanija sa Srbijom, „naravno da je moguće da imate projekte koji su dobri za obe strane“.

„Ipak, oko jednog se slažem sa aktivistima, to mora da se dogodi uz poštovanje ekoloških standarda i radnih prava. Mislim da imamo temu za debatu, mnogo toga može da se dobije, ali moramo da kažemo, dobro je da imamo takve projkte sa kompanijama van Srbije, ali moramo poštovati standarde koje smo i sami postavili kada je reč o rudarenju. Iako Srbija još nije članica EU, mislim da je u interesu srpskih građana i u našem interesu da zahtevamo zaštitu životne sredine kada je reč o ovim projektima. To je osnovni princip kada se pravi biznis koji je u dobroj veri i transaprentan. Verujem da je u interesu ljudi, ali moramo staviti to u kontekst gde mi pomažemo kompanijama i akterima na obe strane da poštuju pravila. Dobro je da sarađujemo, ali saradnja mora biti po zakonu“, ukazuje on.

Na pitanje da li njegova poruka može da dođe do građana Srbije, navodi da se to nada.

„Ja želim da se investiram u dijalog u narednim godinama. Evropski parlament ima snažan uticaj kada je reč o regionu, moramo da nastavimo da pričamo jedni sa drugima i želim da se uključim u dijalog sa onima koji su skeptični. Brinu poslednje pozitivne izjave Aleksandra Vulina o saradnji Srbije sa BRIKS-om. Moja poruka građanima Srbije je da promisle dobro gde je njiihov interes. Ako 18 milijardi izvoza ide u EU od 27 milijardi koliko je ukupan izvoz Srbije, ja onda mislim da je vaš ekonomski interes u Evropskoj uniji. Ovde čak i ne govorim o članstvu, već o ekonomskoj saradnji sa zemljama članicama. Mi želimo Srbiju u članstvu, mi smo na to spremni, ali želimo to da se to dogodi sa Srbijom koja poštuje demokratske vrednosti i principe do kojih držimo. To je u interesu i Srbije i EU, i moramo da napredujemo zajedno“, zaključio je Rojten.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari