Gojković: Naučnici patentiraju nešto, a Vinča koja im je pružila sve potrebno ostane bez ičega

Poslanici Skupštine Srbije razmatrali amandmane na predloženi Zakon o patentima

Ostavite komentar


  1. Intelektualna svojina je citava oblast pravno uredjena u svetu. Ali ovi smehotresni vlasto-uzurpatori ne znaju nista o tome, a i nisu sposobni da organizuju ljude koji znaju. Neznalice!

  2. Pa hahahahahahahhahahahah
    Radikali zeloti protiv radikala naprednih. Diskusija na nivou …ovo zvuči kao priča Vojislava Šešelja dok je u klozetu … sa samim sobom.
    A ljudi odlaze li odlaze … neće biti ko ni da pronadje ni da patentira uskoro

  3. „Naučnici patentiraju nešto, a Vinča koja im je pružila sve potrebno ostane bez ičega“

    Dobro, onda nek’ Vinča patentira. Ionako da nije nje, ne bi bilo ni naučnika, je l’ tako?
    Dakle, vraćamo se na sovjetski model. A on u praksi izgleda ovako – čovek koji je napravio „Tetris“ od svog izuma nije video ni dinara 8rublje, dolara…) jer je sve pripadalo institutu (čitaj: državi)

    “ i da predloženi zakon predviđa da se istraživač i poslodavac dogovore o određenoj vrsti ugovora“

    Pitam se zašto mi je prva asocijacija film „Kum“ i čuvena scena/replika – „A onda je šef orkestra potpisao raskid ugovora za 100$“ „Kako?“ „Luka Braci mu je prislonio pištolj na čelo, a otac je rekao da će na ugovoru biti ili njegov potpis ili njegov mozak.“

  4. Nauka i naučna istraživanja u Srbiji su na nivou najsiromašnijih afričkih zemalja.

  5. I u Nemačkoj je tako da pronalazač koji je u radnom odnosu sa firmom, istraživačkim institutom, univerzitetom isl. se vodi kao neko ko je patentirao nešto, ali je vlasnik patentnih (eksploatacionih) prava onaj kod koga je pomenuti radio i za svoj rad bio -u odnosu na Srbiju- odlično plaćen. Izuzetak je ako je u posebnom ugovoru precizirano kako se koristi patentno pravo i u kom odnosu se deli profit kada se krene u eksploataciju patenta. Činjenica je da mnogi patenti budu priznati i zaštićeni ali iz bilo kog razloga se nikad ne započne njihovo korišćenje -ali tu patentiranu ideju za vreme trajanja zaštite patentnog prava- ne sme da koristi niko drugi- bez plaćanja licenci! Zaštita dolazi često zato da ideju ne prihvati konkurencija a vlasnik patentnog prava ili ne želi ili ne može da ga finansijski iskoristi- ali bez otkupa patenta to ne može ni konkurencija- i tako, veoma često, sve se vrti u krug. . Ovde bih pomenuo samo dva primera meni lično odlično poznata iz Istraživačkog centra fabrike sportskih automobila Porše (Porsche) u Dicingenu, nedaleko od Štutgarta. Naš zemljak dr JV ima za vreme rada u toj fabrici prijavljenih (i priznatih) oko 135 !!! patenata ali nije se obogatio jer prava eksploatacije pripadaju fabrici. On je dobijao po patentu manje premije- i to je to. Slično je i sa nedavno preminulim stručnjakom prof.dr DG -i on ima u Poršeu oko 50-tak prijavljenih patenata- ali pravo eksploatacije ima Porše a naš čovek je dobijao samo određene premije! Znači ni na zapadu nije po pronalazače situacija tako sjajna. Jedan od retkih koji se obogatio od prodaje patentnih prava bio je nemački konstruktor motora Feliks Vankel sa svojim rotacionim motorom. Proizveo ga je u svojoj radionici i o svom trošku.Zato je i mogao da prodaje svoj izum svakome ko je hteo da plati. Stručnjaci kažu da j zgrnuo oko 200 miliona ondašnjih maraka za licence od gotovo svih poznatiih proizvođača automobia -ali se taj motor, osim za kratko i samo delimično u automobilu NSU tip RO 80, nigde se nije dokazao. Trošio je previše, bilo je stalnih problema sa postojanošću određenih rotacionih delova (zaptivanja) isl. pa su kupci licence vremenom digli ruke od daljeg usavršavanja vankelovog motora. Jedna od retkih fabrika koja licencu Vankel nije otkupila bila je firma Porše, baš po savetu pomenutog prof. dr. DG!

  6. Koliko sam čuo u Vinči je postojao i inkubator za naučne startape pa su ga ugasili… toliko o njihovoj brizi

Ostavite komentar


Politika

Naslovna strana

Naslovna strana za 27. septembar 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Biljana Lukić, novinarka

Danas su profesionalne dnevne novine kojima može da se veruje.