Šta je sve sporno u hapšenju petorice Srba iz Kosovskog Pomoravlja zbog navodnih ratnih zločina? 1Uhapšeni Srbin priveden na saslušanje Printskrin/Kosovo online

Hapšenje petorice Srba, Dragana Ničića, Slobodana Jevtića, Dragana Cvetkovića, Miloša Šošića iz Pasjana i Nenada Stojanovića iz sela Bosce još jedan politički pritisak na Srbe posebno u Kosovskom Pomoravlju u cilju zastrašivanja i njihovog raseljavanja, izjavio je za TV Most pomoćnik direktora Kancelarije za KiM Igor Popović.

Kosovsko Pomoravlje je do sada, kako kaže Popović, bilo pošteđeno tih masovnih hapšenja kao na severu i centralnom Kosovu.

“Režim u Prištini periodično vrši pritisak čas na jednu, čas na drugu srpsku sredinu tako da bi ravnomerno izvršili teror nad srpskom zajednicom na KiM u cilju njihovog raseljavanja i zastrašivanja. Ovo pokazuje da Kurtijev režim pre svega nastoji da u predizbornoj kampanji, pritiskom na srpsku zajednicu, osvoji poene kod kod svojih nacionalističkih birača, pokaže kako se on obračunava sa Srbima, da bi prikrio sve probleme koje režim u Prištini ima vezano za iseljavanje stanovništva, vezano za nedostatak ekonomije, vezano za uopšte bilo kakvu perspektivu tog režima. Nažalost Srbi su kolateralna žrtva tog pritiska i to pokazuje jučerašnje hapšenje. Ljudi su hapšeni ekspresno su odvođeni na pritvor od 30 dana. To sa ranijim našim uhapšenim licima sa Severa i Centralnog kodova sa policijskim istragama i pritiscima pokazuje jedan kontinuitet terora nad srbima na KiM”, kaže Popović.

Naglašava da će Kancelarija za KiM pružiti svu neophodnu pomoć, pravnu, logističku koliko god je moguće.

“Mi smo se obraćali predstavnicima međunarodnih misija na Kosovu, zemljama Kvinte, ambasadama, prilikom ranijih hapšenja. Tražili smo intervencije, tražili smo pre svega te misije koje su uspostavile svoje delovanje na KiM sa mandatom da se uspostavi vladavina prava, sa mandatom da se štite ljudska prava, apelujemo na njih da vrše svoj mandat. Bojim se da do sada to nije imalo većeg efekta, jer pre svega tu se opet meša politika. Oni se boje da se zamere albanskoj političkoj zajednici, boje se da intervenišu, pravdaju to nekakvom nezavisnošću sudskih postupaka prištinskih institucija, međutim vidimo da su te institucije samo jedan instrument u cilju etničkog čišćenja i da one pre svega sprovode politiku režima Aljbina Kurtija. Mi ćemo tražiti i od zemalja Kvinte da se oni pre svega umešaju, da njihove diplomate izvrše neophodan pritisak na Prištinu, da se naši ljudi pre svega oslobode, da se brane sa slobode”, navodi Popović.

Ističe da 25 godina posle rata hapsiti ljude koji sve vreme žive na teritoriji Kosova, u Kosovskom Pomoravlju gde i nije, kako kaže, bilo oružanih sukoba tokom 1998. i 1999. godine, da se ti ljudi hapse, ljudi domaćini, ljudi preko 50 godina i bolesni ljudi kao što je Dragan Cvetković koji je 90 odsto invalid, da se hapse, da se izvode ispred porodica u jutarnjim časovima, da se šalju u Podujevo u zatvor, to je pre svega veliki pritisak na Srbe. Dodaje da će nastaviti da se pomaže, da se pre svega naša zajednica održi, posebno u Kosovskom Pomoravlju.

“Ako žele da istraže ratne zločine oni pre svega treba da istraže zločine nad Srbima, posebno nerešene zločine u Kosovskom Pomoravlju. Ko je napadao Srbe u Cernici, imali smo četvorogodišnjeg dečaka koji je ubijen maja 2000. godine ispred prodavnice u Cernici, imali smo više terorističkih napada i više žrtava u toj mučeničkoj Cernici, imali smo žrtve Livadskog jezera koje su odmah posle rata bile žrtve etničkohg čišćenja Gnjilana, imali smo smo žrtve čišćenja 17. i 18. marta, znači ako neko želi da istražuje ratne zločine i povratno zločine nad srpskom zajednicom on to ima mogućnosti da istraži. Ovako hapšenje pokazuje samo da je cilj raseljavanje Srba, posebno Srba u Kosovskom Pomoravlju koje je jedna jaka etnička zajednica, gde se ljudi rađaju, gde postoji porodilište koje je Republika Srbija otvorila u Pasjanu i pre svega da se izvrši pritisak na te ljude”, rekao je Popović.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari