Poslanici Skupštine Srbije završili su juče raspravu o amandmanima na Predlog zakona o opštoj bezbednosti proizvoda i na Predlog zakona o elektronskoj trgovini i otpočeli razmatranje amandmana na Predlog zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju, prvom među 15 poljoprivrednih zakona koji se nalaze na dnevnom redu sednice.

Na te zakone podneto je više od 1.000 amandmana. Tokom rasprave o amandmanima radikali su izneli najviše kritika na Predlog zakona o bezbednosti proizvoda i najavili da taj propis neće podržati. Oni su ocenili da se iza usaglašavanja propisa sa EU kriju prevare proizvođača, prikriveno povećanje cena i nametanje robe lošeg kvaliteta namenjene istočnoevropskom tržištu. Ocenjeno je da će Srbija imati problem kako da se odbrani od poplave opasnih proizvoda koji će doći iz EU i pored ovog zakona. Radikal Vladan Jeremić podsetio da je prošle godine sa evropskog tržišta povučeno preko 1.300 proizvoda, dok je Zoran Krasić konstatovao da ono što stiže iz Evrope nije uvek zdravo i dodao da Srbija treba da se drži svojih proizvoda kao što su užički pršut ili leskovački ajvar. Nova Srbija amandmanima je zatražila pooštravanje najnižih kazni za uvoznike opasne robe od 500.000 dinara i smanjenje raspona u kaznama koje se kreću do tri miliona.

Elvira Kovač, međutim, ocenila je da će ovaj zakon doprineti sprečavanju nelojalne konkurencije i eliminisanju sa tržišta proizvođača koji su svesno, na uštrb kvaliteta proizvoda, smanjivali cene i time postajali nelojalna konkurencija onima koji su obezbeđivali najbolji kvalitet. Zakonom o opštoj bezbednosti proizvoda treba da se stvori osnov da u Srbiji kroz nekoliko meseci počne primena evropskog sistema brzog obaveštavanja o bezbednosti proizvoda „Rapeks“. Zakonom su obuhvaćene evropske direktive o bezbednosti proizvoda i ispunjeni najviši evropski standardi, a cilj je zaštita zdravlja, kao i sprečavanje da nebezbedni proizvodi iz EU dođu na tržište Srbije.

Zakonom o elektronskoj trgovini taj način poslovanja, koji je u svetu veoma rasprostranjen, biće uređen, a njegov razvoj omogućen i u Srbiji.

Pismo stiglo, poslanik odsutan

Generalni direktor RTS-a Aleksandar Tijanić pozvao je juče predsednicu Skupštine da reaguje na optužbe koje je na njegov račun izneo poslanik Liberalno-demokratske partije Ivan Andrić. Andrić je 20.maja , tokom rasprave o Predlogu izmena zakona o radiodifuziji, direktora RTS-a nazvao “ratnim zločincem i ratnim huškačem”. Predsednica parlamenta je upozorila poslanike da vode računa o dostojanstvu Skupštine i dostojanstvu svakog čoveka. Ali, Ivan Andrić to nije mogao da čuje jer je juče bio na putu. Đukić-Dejanović mu je inače prosledila Tijanićevo pismo. Poslanici LDP-a juče nisu želeli da komentarišu pismo generalnog direktora RTS-a , ali su mahali dokumentom iz juna 2008. godine koji navodno predstavlja dogovor DS-a i LDP-a o smeni direktora RTS-a, kao jednom od uslova za formiranje vlasti u Beogradu.

Osuda nasilja u Crnoj Reci

Poslanici Skupštine Srbije ocenili su juče da upotreba fizičkog nasilja u duhovno-rehabilitacionom centru Crna Reka nije metod rešavanja problema i lečenja narkomanije. Vlatko Ratković, poslanik Demokratske stranke, rekao je da je dobro što su povodom tih „užasavajućih snimaka“ reagovale nadležne institucije, a pozdravio je i to što je Srpska pravoslavna crkva osudila ovaj slučaj. Lider Jedinstvene Srbije Dragan Marković ocenio je da su dešavanja u manastiru „velika sramota“ za Srbiju, ali ne i za SPC, jer ona nije uspostavila taj kamp niti su osobe koje su u njemu radile zaposlene u crkvi. Zoran Šami, poslanik Demokratske stranke Srbije, rekao je da su dešavanja u kampu samo vrh ledenog brega i posledica nečinjenja države u rešavanju problema narkomanije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari