INTERVJU Goran Đurović, ministar u Vladi Crne Gore: Važno je da Đukanović i personalno ode da bi se konačno desile promene

Da li se već vide efekti akcije „Stop inflaciji“?

Mislim da slobodno mogu reći da je ova akcija pogodila metu. Od prošle sedmice u 8 trgovačkih lanaca u Crnoj Gori primjenjuju se nove snižene cijene za više od 25 različitih osnovnih životnih namirnica, a njihova lista u marketima se u kontinuitetu širi. Reakcije građana su pozitivne, pažljivo pratimo šta se dešava na tržištu i tražimo način da se ova akcija prenese i na druge proizvode i usluge. Dobrobit građana, posebno onih sa manjim i socijalnim primanjima nam je na prvom mjestu.

Kako ste privoleli trgovinske lance da snize cene, a da na kraju ne zabeleže gubitke?

Ovdje nije riječ o “privoljavanju” već o partnerstvu i pokazanoj društvenoj odgovornosti od strane trgovaca na čemu smo im zahvalni. Jasno je da oni bilježe gubitke, jer smo trgovačku maržu na osnovne životne namirnice u maloprodaji i veleprodaji ograničili na 5 odsto, no u vremenima kada inflacija bilježi rekorde svi moramo snositi dio tog troška. Podsjetiću da su trgovci pomogli Vladi Crne Gore i tokom prošle godine, kada su, u nedostatku državnih robnih rezervi, bili garant da neće biti nestašica nekih osnovnih životnih namirnica, što je bio slučaj u regionu.

Šta vas je nagnalo da snizite cene?

U pokušaju da se pomogne životnom standardu građana, a da se ne ugrozi privredu, Vlada Crne Gore je još u junu prošle godine ograničila marže na pšenično brašno, šećer, suncokretovo ulje i kuhinjsku so. Ono što smo uočili je da je kod tih proizvoda došlo do smanjenja maloprodajnih cijena, ili su one zadržane na približno istom nivou.
Stoga smo formirali tzv. „antiinflacionu korpu” koja sadrži najmanje po jedan artikal iz svake od 25 vrsta dogovorenih proizvoda. Izbor konkretnog artikla vrše sami trgovci i imaju mogućnost da prošire listu proizvoda koji ulaze u sastav korpe, što je većina i uradila. Još uvijek prikupljamo podatke kako bi jednom detaljnom analizom utvrdili tačan pad cijena određenih proizvoda.

Do kada će akcija trajati i šta kažu građani, oseća li se to sniženje na njihovoj potrošačkoj korpi?

Naravo da je sniženje osjetno na potrošačkoj korpi i vjerujem da će se i sami građani u to uvjeriti već krajem ovog mjeseca. Uz poruke podrške Vladi ima, naravno, i onih koji smatraju da smo trebali obuhvatiti veći broj proizvoda, no činimo onoliko koliko je moguće u ovom trenutku.
Predviđeno je da nove, snižene cijene u skladu sa dogovorom o “antiinflacionoj korpi” traju do kraja aprila, nakon čega će akcija biti produžena do 1. juna sa mogućnošću zamjene artikala. Prema nekim posljednjim zvaničnim podacima prosječna plata u Crnoj Gori iznosi 727 eura, dok je inflacija početkom godine iznosila 16 odsto.

Zašto akcija nije ranije pokrenuta, već je Vlada ograničila marže na ulje, šećer, brašno, so i pelet, i zašto ste čekali da se inflacija zahukta?

Pa iz samog vašeg pitanja proizilazi da smo ipak razmišljali o građanima i donijeli neke mjere kojima bi se poboljšao njihov životni standard. Ono što niste spomenuli je da je Crna Gora jedna od rijetkih država koja nije podigla cijene struje i u kojoj je i do 50 odsto bila smanjena akciza na gorivo. U isto vrijeme povećali smo i plate u javnom sektoru, tako da ograničavanje cijena nije jedini način da se pomogne građanima. Treba reći da restriktivne mjere poput, recimo, ograničavanja cijena namirnica nose brojne rizike i mogu biti kontraproduktivne. Stoga Vlada pažljivo sagledava sve mehanizme i traži kompromis na liniji građani- privreda- država, a to često nije ni tako brzo ni jednostavno.

Za koliko procenata očekujete da će inflacija biti snižena?

Rastuća inflacija je problem sa kojim se suočavaju sve zemlje svijeta i sa kojim se teško izboriti. Mi ne možemo, nažalost da utičemo na ulazne cijene i zato radimo ono što možemo: obaramo marže na određene proizvode zbog čega su oni među jeftinijima u regionu. Vjerujem da će akcija „STOP INFLACIJI“ imati multiplikativan efekat, podstaći konkurenciju i samim tim uticati da ona bude u granicama kontrole.

Da li tom akcijom, vlada pomaže nekom od predsedničkih kandidata?

Ne. Ovom akcijom pomažemo isključivo građanima Crne Gore.

Mogu li parlamentarni izbori koje je raspisao Milo Đukanović da onemoguće da se vide pravi efekti vaše akcije, obzirom da će nakon izbora uslediti i period formiranja nove vlade i samim tim zastoj u svim projektima?

Ne iz razloga što je ova akcija nezavisna od bilo kakvih političkih dešavanja. To je potez čisto ekonomskog karaktera i tiče se zaštite životnog standarda građana. Bilo šta da se desi politički, dok god je ova Vlada na mandatu trudićemo se da sprovodimo ovakve i slične akcije. A vjerujem da će se i naredna Vlada kada se formira voditi istim principima.

Očekujete li da će se 2. aprila, nakon drugog kruga predsedničkih izbora nešto krucijalno promeniti u Crnoj Gori?

Očekujem da 2. aprila, nakon više od tri decenije Crna Gora dobije novog predsjednika, što će značiti puno za ozdravljenje ove države. Tolike godine vladavine Đukanovića sa sobom su donijele mnogo anomalija za koje će trebati vrijeme, volja i strpljenje da se isprave, ali ja vjerujem da je crnogorsko društvo odavno spremno i sposobno za takav korak. Važno je da Đukanović i personalno ode da bi se konačno desile promjene u onom obimu u kojem to građani očekuju.

Milo se ipak nada trećem predsedničkom mandatu?

Jedno su nadanja, a drugo realnost. Realnost će pokazati da on ide u političku penziju, a da dolaze neki novi ljudi, nove generacije koji će dalje kreirati budućnost razvoja Crne Gore. Vjerujem da će od ove nedjelje imati dosta slobodnog vremena da se posveti kulturi, literaturi i nadoknadi propušteno.

Ima li istine u tvrdni predsednika Đukanovića da Jakov Milatović nastupa sa pozicije Velike Srbije. Da li se Srbija zaista meša u vaše izbore?

Gospodin Đukanović je, kada nema valjane argumente, ekonomske ili druge pokazatelje koji bi govorili o uspješnosti njegove vladavine, uvijek posezao za nekim imaginarnim protivnicima. Uvijek je neko drugi kriv zašto je situacija u Crnoj Gori loša. Nikada se nije pogledao u ogledalo i shvatio da je on i ambijent koji je stvorio oko sebe umnogome krivac za političku i ekonomsku nestabilnost, podjele i mislim da bi on prvo trebao da se suoči sam sa sobom, a onda da traži protivnike van Crne Gore.

Naša akcija “ Stop inflaciji “ odjeknula i u regionu 💪💪💪 https://t.co/KSKsCYCf8n

— Goran Đurović (@djurovic_goran_) March 28, 2023

Očekujete li da će stranke koje su najavile podršku Milatoviću zaista izistinski ubediti glasače da treba glasati za njega, kada su lideri tih nekih stranaka do juče bili Milatovićevi protivkandidati?

Mi u Crnoj Gori nakon 30. avgusta 2020. živimo demokratiju gdje smo prije nepune dvije sedmice imali izbore sa više jakih kandidata za predsjednika države. Taj prvi krug protekao je mirno, civilizovano, bez ikakvih tenzija što ukazuje na zrelost demokratije u našoj zemlji. Kandidati koji nisu prošli u drugi krug, većina njih se opredijelila da podrži gospodina Milatovića, uvjeren sam na jedan iskren način, shvatajući potrebu da Crna Gora mora nakon čuvenog 30. avgusta da napravi i iskorak 2. aprila.

Đukanović optužuje političke protivnike da žele da urnišu Crnu Goru – pre svega ekonomski i institucionalno. Kakva je budućnost Crne Gore ukoliko Milo ponovo pobedi i koliko bi njegova pobeda doprinela dobrom pozicioniranju DPS na parlamentarnim izborima?

Teško da gospodin Đukanović nakon svih ovih 30 i nešto godina može bilo šta da priča o ekonomiji ako imamo u vidu da imamo brojna uništena preduzeća, sumnjive privatizacije, da je minimalni lični dohodak u njegovo vrijeme bio 250 eura, da su penzije bile na najnižem nivou, da je zapostavio bilo kakvu infrastrukturu u državi. Teško da može i ima pravo da kritikuje bilo koga po pitanju ekonomije. Gospodin Đukanović će nakon 2. aprila biti politička prošlost i scenario njegove pobjede za mene je nemoguć.

Da li je odnos DPS uticao da se Srbi za letovanja radije odlučuju za Grčku, a manje za Crnu Goru?

Tržište Srbije za nas je veoma bitno jer čini 25 odsto turista u Crnoj Gori, i mi se trudimo da imamo dobre odnose sa svim zemljama u regionu, a naročito sa Srbijom koja nam je strateški važna u smislu trgovine i turizma. Vjerujemo da za razliku od prethodnih godina koje je obilježila tenzična atmosfera, danas razgovaramo u jednom korektnom tonu, što vjerujemo da će doprinijeti da se neki turisti koji su nas zaboravili, ili posjećivali Hrvatsku ili Grčku, ove godine opredijele za Crnu Goru.
Očekujete ove godine milijardu od turizma, na koje turiste najviše računate?

U 2022. imali smo milijardu i 55 miliona eura prihoda od turizma, a ove godine očekujemo više od toga. Pored tradicionalnih turista iz regiona okrenuli smo se Zapadnoj Evropi, Skandinaviji. Kreću letovi Jet 2 Holiday-a iz Mančestera ka Tivtu, kreću letovi iz Francuske, Izrael je od prošle godine za nas prijatno iznenađenje, a otvorili smo i nova tržišta poput Saudijske Arabije, Uzbekistana i Egipta.

Kako gledate na inicijativu Otvorenog Balkana i da li bi Crna Gora mogla da postane njen deo?

Vjerujem da će odluke o ovom pitanju donositi neka nova Vlada nakon izbora. Što se mene lično tiče, svaka inicijativa koja vodi ka povezivanju, pomirenju, regionalnoj saradnji, većem tržištu, manjem čekanju na granicama, a sa druge strane ne ugrožava evropski i evroatlantski put Crne Gore je dobrodošla.