Ivo Josipović: Većina Srba nisu četnici kao ni Hrvati ustašoljupci

Vodeći političari, umjesto da grade pozitivnu klimu među državama i riješavaju brojna otvorena pitanja koja imaju dvije zemlje te unaprjeđuju gospodarsku, kulturnu, sportsku i svaku drugu suradnju, kvare odnose i zloupotrebljavaju ih za jeftine nacionalističke poene za kućnu upotrebu – kaže za Danas Ivo Josipović, bivši predsednik Hrvatske.

„Rehabilitacija četništva u Srbiji i ustašofilija u Hrvatskoj snažni su negativni faktori u međusobnim odnosima. A velika većina Srba nisu četnički simpatizeri, kao što i ogromna većina Hrvata nisu ustašoljupci. Naprosto, politike otvaraju prostor ekstremistima, a mnogi im mediji sekundiraju“, napominje Josipović. Dodaje da su povodom ispada koji je napravio „ratni zločinac Šešelj loše komunicirale, i vlasti u Srbiji, i vlasti u Hrvatskoj“.

On napominje da je Srbija „propustila jasno bez relativizacije osuditi ispad, a i primeniti svoj zakon koji brani da osuđenici na dulje kazne zatvora sjede u parlamentu. „U Hrvatskoj, neki su jedva dočekali da ponašanje Šešelja interpretiraju kao paradigmatsko za Srbe i srpsku politiku, što sigurno nije slučaj. Naravno, uz „usputni komentar“, zapravo prijetnju, o tome kako zemlja koja se ponaša kao Srbija teško može u EU. Nažalost, čak i kada govore o potrebi pomirenja i suradnje, politički lideri nisu iskreni. Neki sami potpiruju vatru, drugi, oni najmoćniji, igraju igru dobrog i lošeg policajca“, ukazuje naš sagovornik.

Josipović ipak smatra da je važno da pozitivne poruke dođu „s političkih vrhova“. „Sad se kalkulira hoće li predsjednica Grabar Kitarović otići u Beograd ili neće. Pod pretpostavkom da njena posjeta Beogradu bude puno bolje pripremljena nego što je to bila Vučićeva Zagrebu, svakako bih podržao predsjedničin odlazak u Beograd. Ali, predsjednički bi timovi puno bolje trebali pripremiti scenarij susreta i definirati željene poruke, one usmjerene na pomirenje i popravljanje, sad već jako narušenih odnosa. Ali, nije riječ samo o porukama, riječi bi valjalo poduprijeti i djelima“, smatra naš sagovornik.

Prema njegovim rečima, položaj predsednika u Hrvatskoj i Srbiji je različit, odnosno Vučić i Grabar Kitarović imaju različite mogućnosti upravljanja političkim procesima i konkretnog odlučivanja i zato je važno da i dve vlade učestvuju u pripremi sastanka na predsedničkom nivou. „Bilo bi lijepo kada bi sastanak završio dogovorom o prestanku verbalnog rata, da se na političkoj razini dogovore načela pozitivnog komuniciranja koje bi zamijenilo gotovo ratničku retoriku te se, uz sudjelovanje vlada, dogovori vrlo konkretan plan rješavanja otvorenih pitanja. I konačno, simbolička je vrijednost političkih poruka vrlo važna. Je li moguće da se vodeći političari suzdrže od retorike kojom, namjerno ili nehotice, vrijeđaju drugu državu i naciju? Možemo li bez neformalnih izleta u drugu državu i huškanja tamošnje manjine, čokoladica, četnika i ustaša, ali i četnikovanja i ustašovanja? Bez falsificiranja povijesti i pokušaja pravdanja zločina? Vrijedi pokušati“, zaključuje Josipović.