Ispod cenzusa ostalo sedam mandata u Beogradu: Koliko su glasova uzele takozvane fantomske liste? 1foto: Printscreen

Fantomske liste, koje su ostale ispod cenzusa, ispunile su svoj zadatak jer je na izborima za Skupštinu grada Beograda ispod cenzusa ostalo 42.500 glasova odnosno sedam odbrnika, koji su u najvećoj meri otišli pobedniku, odnosno listi SNS, kaže za Danas Zoran Alimpić, član Gradske izborne komisije.

Zoran Alimpić je ovako izračunao broj glasova koje su uzele takozvane fantomske liste na beogradskim izborima, budući da je ovaj izborni ciklus obeležio veliki broj grupa građana koje su uz sumnjivo prikupljanje potpisa nosile i nazive vrlo slične listama ili sloganima opozicionih partija i pokreta.

Alimpić kaže da govori na osnovu preliminarnih rezultata sa skoro 95 odsto biračkih mesta u Beogradu, jer još njih 70 nije obrađeno.

Ukazuje na to da se i za jednu od pet lista koje su ušle u gradsku Skupštinu može reći da je fantomska.

– Među onima koje su prešle cenzus, jedna se može nazvati fantomskom, a to je Ruska stranka koja je dobila jednog odbornika zbog toga što su iskoristili povoljnosti manjinskih listi. A to je da ne moraju da pređu cenzus od tri odsto, čak ni sam prirodni prag, već im se dodaje, odnosno imaju 35 odsto fore. Sa svega 8.000 glasova su dobili jednog odbornika. Taj odbornik bi bio važan da je jezičak na vagi, ali u ovom slučaju nije – objašnjava on.

Prema njegovim rečima, manjinske liste treba da postoje i treba im davati posebne uslove i pozitivno diskriminisati manjine. Ali dodaje, „ne lažne manjine“.

– Jer Ruska stanka nije ruska. Nema Rusa na listu i neće Rus biti odbornik. Oni se samo tako zovu i u pitanju je jasna prevara. Da ne govorim da su na sumnjiv način prikupili potpise, veoma brzo. Brzo koliko i stranka broj jedan. A to je de fakto bilo nemoguće u uslovima overe kakvi su bili. U pitanju je lista koju je SNS napravila kao rezervu ako im bude falio jedan odbornik – ukazuje Alimpić.

On navodi još jedan primer i kaže da je zanimljivo da je Stranka pravde i pomirenja, prema preliminarnim rezultatima, dobila 920 glasova mozda i više kad se sve izbroji, što je manje od broja potpisa koji su doneli.

– Morali su da donesu najmanje 1.500 potpisa. Jasno je da je i njima neko pomogao sa potpisima. Imamo i grupe građana koje zvuče kako opozicone pa su prikupile galsove poput “Za zeleni Beograd – Kad ako ne sad” gospodina Žujovića koji su osvojili skoro 8.000 glasova, pa “Jedan od pet miliona” što je ime koje sugerieš drugo od onog što je sada – navodi on.

Ističe da kada saberemo glasove lista koje su ostale ispod cenzusa, po preliminarnim rezulatima, to je 42.500 glasova.

– Jedan odbornik, kada se broj građana koji su glasali podeli sa 110 koliko ima odbornika u Skupštini grada, vredi 6.300 glasova. Oni bi, dakle, imali sedam odbornika. Znači sedam odbrnika je ostalo ispod crte. I onda se to po Dontovom sistemu raspodeljuje. A naš sistem najvećeg količnika je takav da najviše odbornika dobija prva lista. Od tih sedam, četiri možda i pet, je dobila lista broj jedan. Zato je zapravo i napumpavanje lista koje će ostati ispod cenzusa sračunato na dve stvari. Jedna, da se listi broj jedan prelije što više odbonika, odnosno glasova, koji su ostali ispod cenzusa. A to je jedan od razloga zašto je ta lista sa broja jedan izašla u širokoj koaliciji. Ne bi li obezebedili da svakako budu relativno prvi i da bi dobili galsove ispod cenzusa. I zato su falsifikovanjem velikog broja potpisa podrške učinili da bude toliko mnogo lista ispod praga pošto računaju da ti glasovi pripadaju njima – kaže Alimpić.

Uz sve to, navodi da sve te liste u proširenom sastavu biračkih odbora imaju svoje članove i zamenike članova što obezebeđuje neophodne glasove većini da može da nadglasa opoziciju u svakom trenutku i odbije predloge koji bi unapredili izborni proces, što je već ustaljeno u našim izbornim procesima.

Alimpić zaključuje da je najverovatnije u mnogim opštinama u Beogradu i u Srbiji slična situacija, odnosno da se proizvode liste koje u nazivima imaju za cilj da liče na slogane ili opozicione koalicije ne bi li se glasači prevarili.

SLUČAJ ZEMUNA

I zaista, kako je Danas već pisao, opština Zemun imala je, čini se, najviše sličnih listi.

Zemunci su na listiću imali grupu građana “Dr Savo Manojlović – I ja sam Zemun- Kreni-Promeni – I ja sam Batajnica – Milan Ljutovac”, ali i GG “Pokrenimo-okrenimo Zemun” koju vodi izvesni Nenad Vidović.

Građani Zemuna su birali i mogli da se zbune kada na listiću vide listu sadašnje opozicione koalicije “Biramo Zemun” ali i listu “Zemun protiv nasilja” Dragane Radivojević koja podseća na opozicionu listu sa izbora prošle godine “Srbija protiv nasilja”.

Uz to, glasači oba “MI (nešto) naroda” (Branislava Nestorovića ili Branka Pavlovića) mahinalno bi, u želji da podrže svoju opciju ne samo na beogradskim, nego i na opštinskim izborima podrže “Mi Glas iz Zemuna”, listu koja veze nema ni sa jednim od dva “MI”. Inače, ni Nestorovićev, ni pokret koji vodi starešinstvo (na čelu sa Pavlovićem) nisu izašli na zemunske opštinske izbore.

Prema preliminarnim rezultatima, lista „Mi glas iz Zemuna“ ušla je u opštinsku skupštinu sa jednim mandatom, kao i Ruska stranka koja je takođe osvojila jedan mandat.

SLUČAJ VRAČARA

U opštini Vračar formiranje većine, zavisi od za opoziciju sumnjivih lista. Naprednjacima, koji su osvojili 25 manata, za većinu od 32, nedostaje sedam mandata. U sastavljanju većine, može se pretposatviti, da će im, uz ostale mahinacije, pomoći liste „Vračar Vračarcima“ sa tri mandata, “Zeleni pokret Vračar” koji ima dva mesta i „Mi smo Vračar” koji je osvojio jedno mesto u vračarskoj skupštini.

Da je u ovom izbornom ciklusu primećen i trend nesrazmerno velikog broja stranaka koje zastupaju minoran broj pripadnika nacionalne manjine, dok je efekat njihovog učešća na izborima „još jedan od defekata sistema i predstavlja primer kršenja Zakona o lokalnim izborima“, navodi i profesor Pravnog fakulteta Miodrag Jovanović  za N1.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari