Juratović: Zvaničnici BiH i Srbije da obnove poverenje

Povjerenje se ne stvara u tome što svatko štiti svoju stranu i upire prstom na drugog, već time da svaka strana traži na suprotnoj strani prijatelje sa kojima će gradit zajedničku budućnost. Pa tako je bitno i po pitanju Mladića da se ne shvati da se sudilo narodu već zločincu, isto tako jasno dati do znanja da svatko tko se solidarizira sa zločincem je potencijalni zločinac i time ga treba marginalizirati u društvu, kaže za Danas Josip Juratović, poslanik nemačke Socijaldemokratske partije u Bundestagu.

Komentarišući presude Haškog tribuna Ratku Mladiću i šestorici čelnika takozvane „Herceg-Bosne“, naš sagovornik ističe da se ove presude „nikako ne smiju shvatiti kao presude državi ili narodu nego presude pojedinih zločina koji su se i te kako događali“. „Gledajući reakcije u Srbiji, Hrvatskoj i BiH ovih dana nakon haških presuda, stičemo dojam da se jednostavno nekad ne želi čuti istina da se samo da se ne bi urušile iluzije u kojima živi regija već 25 godina. Činjenice su jasne – zločini su se događali na svim stranama u sukobima i ovdje se sudilo zločinima i pojedincima za njihove zločine, a nikako narodu. Svaki zločin ima svoje ime i prezime i žalosno je što žrtve uvijek padnu u drugi plan. Iako smo svjesni uzburkanih emocija u cijeloj regiji i nemoćni jer ne možemo promijeniti nesretnu prošlost, ipak nam je dužnost da poštivajući žrtve čijem god one narodu pripadale utječemo na bolju budućnost i radimo na tome da se ovakve strahote nikada više ponove, smatra Juratović.

Pavlaković: Političari ne žele pomirenje

Vjeran Pavlaković, hrvatski istoričar i šef katedre za Kulturne studije na Univerzitetu u Rijeci, ukazuje za Danas da u skoro svim slučajevima vidimo da političke elite podržavaju Haški sud kada presuđuje u njihovu korist, a kada je „protiv“ njih, „krenu da ga delegitimizuju i tvrde da je politiziran“.

– Također, u skoro svim presudama vidimo da je argument da su „naši“ samo branili narod od napada „drugih“. Koliko god se tvrdi da se koristi princip „individualne odgovornosti“, mediji, neki političari i razni društveni akteri žele prikazati da su cijeli narod ili država osuđeni, što, naravno, pojačava dojam da je proces politiziran. Konkretno za presudu čelnicima „Herceg-Bosne“ mislim da činjenice pokazuju da su strašni zločini počinjeni i za to se mora odgovarati, ali u povjesnom kontekstu ispada malo apsurdno da je samo Hrvatska optužena za agresiju na BiH. Ne želim ponavljati neke argumente pojedinih hrvatskih političara koji se pitaju što je s hrvatskim žrtvama, ali zaista ima dosta slučajeva na hrvatskoj i srpskoj strani koji nisu procesuirani. Zbog raznih problema s Haškim tribunalom, od strane političkih struktura, smatram da se pokazalo da su drugi mehanizmi, recimo inicijativa REKOM, potrebni, kako bi se dobila potpuna slika, uz političko-društveno-povjesni kontekst, ali to je bilo spriječeno zbog nedostatka političke volje. Ispada da političari u regiji ne žele pomirenje jer bi to osvjetlilo rješenje svih zločina koji su bili dio izgradnje nacije-države na ovom području, smatra Pavlaković.